Konana je stvorio palp autor Robert E. Hauard kao mišićavog ratnika sa mačem u ruci koji se neustrašivo borio za pravdu pre 20.000 godina (bronzano doba) u mitskoj zemlji Simeriji. U to mitsko doba zemlju su nastanjivali ratnici slični Konanu, ali i zli čarobnjaci, vile, vještice.
Kao strip Konan se pojavio u ediciji „Marvela“ iz 1970. godine, no pravu popularnost doživio je tek sa Milijusovom filmskom adaptacijom. Dvije godine kasnije snimljen je i filmski nastavak pod imenom Konan razarač.
U Hauardovom romanu Konan je kao dječak bio očevidac ubistva svojih roditelja koje je počinio vještac zvani Tulza Dum. On je u potrazi za čelikom spalio i uništio čitavo selo u kom su živeli Konanovi roditelji. Konan postaje rob koga kupuju trgovci. Kad odraste u snažnog mladića, postaje gladijator. Nepobjedivi Konan uspijeva da se izbori za slobodu i na svom osvetničkom putu upoznaje djevojku Valeriju u koju se zaljubljuje.
Zajedno sa njom i njenim pratiocem Subotajem kreće u potragu za ubicama svojih roditelja. Pronalazi hram Tulze Duma, maga koji predvodi kult zmije. Tulza ubija Valeriju, što toliko razbjesni superheroja Konana da on svojim mačem posiječe čitavu Tulzinu mračnu legiju, te konačno i vladaru mračnog kulta odrubi glavu.
Uloga Konana obilježila je karijeru američkom glumcu i kasnije guverneru Kalifornije, Arnoldu Švarcijenegeru.
Poslije filma Konan, Holivud je počeo da štancuje brojne filmove po sličnom modelu poput Gospodara zvijeri, Atora, Krula, Crvene Sonje, Jora, Gora i drugih, a žanr „mač i magija“ se nevjerovatno raširio sa pojavom interneta i kompjuterskih video-igara poput World of Warcraft i sličnih.
(Nastaviće se)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.