U tom metasvetu, između jave i sna, dešava se radnja stripa Aster Blistok, a sam junak se predstavlja kao veliki izmiritelj svjetova. Ideja o prelasku iz jave u san i obratno korišćena je u brojnim delima naučne fantastike, od Filipa K. Dika do serije Frindž. Autori stripa Aster Blistok su 1974. u Parizu započeli rad na ovom serijalu, inspirisani dramom Aksel simboliste Ogista Vilijea de Lil-Adama.
Kod nas se prva epizoda pojavljuje 1977. u stripu Almanah, a potom Aster izlazi u Stripoteci. Ovo je jedan od kultnih stripova novotalasne generacije, koja je voljela fantastiku kombinovanu sa romantikom i poezijom.
Aster Blistok ima letjelicu – „Srebrni delfin“ (konstruisao ju je njegov otac Korijan) kojom može da jezdi s kraja na kraj univerzuma. To je brod iz mašte koji se prilagođava snovima svoga vlasnika, tako da po potrebi može biti zeleni proplanak, vještačko sunce itd. Aster Blistok je beznadežno zaljubljen u hermafroditsko biće koje se u muškom obliku predstavlja kao Maski, a u ženskom kao Himera. Aster je u svom snu upoznao Himeru, pa je prešao granicu i ušao u realni svijet kako bi je pronašao. Umjesto nje, on susreće malog, ružnog Maskija, biće od sto godina zarobljeno u tijelu trinaestogodišnjeg deteta.
Maski pripada neobičnoj vrsti Eternauta, bića koja mogu mijenjati pol kada naiđu na osobu u koju se zaljube. Snažna Asterova ljubav pretvara Maskija u ženu Himeru, u koju se zaljubio u svojim snovima. Erotika je bitan element Astera Blistoka i utkana je u čitav serijal. Aster Blistok je zaslijepljen strašću poput drugih heroja ljubavi Srebrnog letača ili Korta Maltezea. U ovom postmodernističkom stripu prepliću se uticaji Luisa Kerola, Jevgenija Zamjatina, Džordža Orvela sa filmskim citatima i istorijskim ličnostima.
(Nastaviće se)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.