Upravo su ta zanimanja najtraženija u oglasima. Nerijetko i njihova primanja premašuju primanja visokoobrazovanog kadra, arhitekata, farmaceuta.
Jedan od najvećih proizvođača namještaja u BiH Suad Ećo do prije 5 godina lako je dolazio do radne snage, kaže danas je lakše dovesti arhitektu nego stolara.
– Naše neko iskutsvo pokazuje da mi prilično lakše dolazimo do visokoobrazoavanih radnika od arhitekti do računovođa, ili recimo menadžera. Mladi čim završe fakultet i date im priliku da radi, tu nemamo nekih problema. Možemo prilično lako doći do zaposlenika. Ono što nedostaje i gdje su problemi jeste za angažman prije svega radnika stručnih zanimanja sa srednjom stručnom spremom, stolari, tapetari, krojači… – naglasio je Ećo.
Da se zanat najviše isplati, govore i plate koje se nude za njih.
Tako plata medicinske sestre u BiH varira od 723 do 1.625 KM, dok farmaceuti mjesečno zarade od 950 do 1.826 KM.
Kada tražite kvalitetnog zidara, stolara ili vodoinstalatera, do njega je, gotovo nemoguće doći. Kada ga pronađete na njegov rad se čeka mjesecima.
Plata vodoinstalatera u BiH kreće se i do 1.800 KM. Stolari najviše zarađuju, plata ide i do 2.000 maraka.
Zarada konobara u BiH malo je veća od 1.150 maraka.
Trenutni nedostatak majstora na tržištu rada u BiH – jača njihovu pregovaračku moć, na način da mogu ostvariti izuzetne zarade u ovom trenutnutku, bez obzira na obrazovanje, sindikalno organizovanje ili neke druge faktore uticaja, kažu stručnjaci.
– Slično vrijedi za čitavu profesiju IT sektora, razumijevajući da uglavnom zapadne zemlje dosta privlače ovaj tip radne snage, tako da uglavnom odnos ponude i potražnje kratkoročno i dugoročno određuje nečiju platu – pojasnio je ekonomski analitičar Admir Čavalić, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu