Prema saopštenju libanskog direktorata za naftu sve uskladištene količine goriva koje su kupljene po ranijem kursu od 3.900 libanskih funti za dolar, moraju da se isporučiti, dok se čeka da se odredi nova cijena za uvoz, prenosi Rojters.
To se dešava u trenutku kada je libanska centralna banka najavila prekid subvencija i poručila da će početi da nudi kreditne linije uvoznicima samo po tržišnoj cijeni libanske funte, koja prelazi 20.000 za jedan dolar.
Snabdijevanje naftnim derivatima u Libanu je i dalje otežano, restrikcije struje su nastavljene su i danas, a na benzinskim pumpama na kojima još uvijek ima goriva ljudi satima čekaju u redovima.
Lokalni mediji obavijestili su o otmici cisterne sa gorivom i pucnjavi na jednoj benzinskoj stanici, što su incidenti koji su se ponavljaju još od prošle nedjelje.
Privremeni premijer Libana Hasan Diab, koji je podnio ostavku prije godinu dana, je izjavio da je iznenađen odlukom centralne banke i nazvao je neodgovornom i nelegalnom, nakon što je na sastanku sa članovima vlade potvrdio da će i dalje biti subvencija.
Mjesecima se očekivalo da će subvencije biti ukinute jer su se istrošile rezerve banke, ali su se juče političari distancirali i kritikovali guvernera centralne banke Riada Salameha.
– Zemlja ne može snositi strašne posljedice odluka ove vrste. Šteta koja može da nastane je mnogo veća od koristi zaštite obaveznih rezervi u centralnoj banci – rekao je juče Diab na početku sastanka vlade.
Privremeni kabinet na čelu sa Diabom održao je juče hitan sastanak sa kojeg je poručeno da je postignut napredak u uvođenju platne gotovinske kartice za gorivo, namijenjene siromašnim kategorijama, i da odluka banke treba da sačeka dok ona ne bude dostupna.
U junu je parlament odobrio jednogodišnju novčanu pomoć za pola miliona siromašnih porodica, ali još nije jasno kako će se ostvariti taj projekat u visini od 556 miliona dolara, koji bi trebalo da zamijeni sistem subvencija.
Centralna banka je saopštila da, iako je potrošila više od 800 miliona dolara na subvencije za gorivo u posljednjih mjesec dana, ta roba još nije prisutna na slobodnom tržištu i prodaje se po cijenama koje premašuju njenu realnu vrijednost, a tri osobe poginule su u ponedjeljak u sukobima zbog nedovoljnih zaliha goriva.
Odluka centralne banke mogla bi da ublaži nestašice, ali će po svoj prilici povećati napetost u zemlji u kojoj pola stanovništva živi ispod granice siromaštva, a finansijska kriza zbog korupcije i lošeg upravljanja traje od 2019. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu