Politika

LICE I NALIČJE DEMOKRATIJE U BiH Život u plemenskim sistemima, u kojima su SVI diskriminisani

Nedemokratija u Bosni i Hercegovini postoji u svakom segmentu, jer Ustav BiH ne dozvoljava razvoj demokratije u našoj zemlji, smatra profesor filozofije u penziji Miodrag Živanović.

LICE I NALIČJE DEMOKRATIJE U BiH Život u plemenskim sistemima, u kojima su SVI diskriminisani
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

On tvrdi da, zbog postojećeg uređenja Bosne i Hercegovine, demokratija po definiciji nije moguća.

– Po gotovo svim članovima Ustava BiH demokratija nije moguća. Počevši od one teze o tri konstitutivna naroda, što je nedemokratski u samom temelju Ustava, jer su tako konstitutivni narodi iznad ostalih. Tu već nema demokratije, jer razlike postoje. Dok se to ne promijeni nije moguće ništa uraditi po ovom pitanju – kaže Živanović.

Zloupotreba

Ističe da u BiH postoje tri jednopartijska sistema, u kojem su svi narodi diskriminisati.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Svi su diskriminisani, i ovi koji su konstitutivni i ovi koji nisu. To je jedan plemenski srednjevjekovni sistem, koji počiva na takvom plemenskom ustrojstvu. Tu su dominantni najviše plemenski „vračevi“, oni o svemu odlučuju, što znači da se sve zbiva izvan sistema. „Poglavica“ nije najmoćniji čovek u plemenu nego „vrač“ – slikovito opisuje Živanović.

Nedostatak demokratije jeste i zloupotreba pripadnosti nacionalnih manjina i to što ih Ustav BiH ne prepoznaje kao ustavnu kategoriju. Primjer za to su lokalni izbori i način kandidovanja pripadnika iz reda ostalih naroda, smatraju u Savezu nacionalnih manjina Republike Srpske.

Pročitajte još

– U zavisnosti s kog apekta se posmatra primjena zagarantovanih prava pripadnika nacionalnih manjina u RS, možemo reći da diskriminacija postoji, jer nemamo idealnu primjenu zakona u praksi i u svim sferama koje se tiču ovog zakona – kaže predsjednik saveza Franjo Rover.

Izbori

Ističe da je najvidljiviji primjer diskriminacije u vezi s položajem Roma u BiH – diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, zapošljavanja, te ostvarivanja drugih ličnih i građanskih prava.

Ako pogledamo kamen temeljac svake demokratije, a to su izbori, BiH pri izborima za Predsjedništvo i predlaganju za Dom narod Parlamentarne skupštine diskriminiše sve svoje građane, i konstitutivne narode, i nacionalne manjine i one koji se ne izjašnjavaju nacionalno, smatraju u Banjalučkom centru za ljudska prava.

Pročitajte još

– Iako političari često obećavaju rješenje ovog problema, do sada nije napravljen pomak u eliminaciji te diskriminacije, a Savjet Evrope već nekoliko puta upozorava vlasti da se ona mora ukloniti – podsjećaju u ovom centru.

Korupcija

Kada uskratite čovjeku njegov identitet na ovaj način, onda je teško govoriti o demokratiji. Ponašanje političara koči razvoj demokratije u BiH, smatraju u Transparensi internešnelu BiH.

– Najviše je razlog za nepostojanje demokratije nedostatak političke volje i postojanje korumpiranih političkih elita, kojima sigurno ne odgovara da građani uživaju i upražnjavaju osnovna prava i  slobode. To smo vidjeli i u Banjaluci na nekoliko slučajeva, kada se politička elita upirala da građanima onemogući uživanje osnovnih ljudskih prava kao što je pravo na slobodu udruživanja, okupljanja – kaže Uglješa Vuković.

Pročitajte još

Dodaje da je primjer za to slučaj Pravde za Davida i Pravde za Dženana, “gdje su ove grupe građana ukazivale ne samo na pojedinačne slučajeve, već i na zarobljenost cijelog jednog sektora, pravosuđa prije svega, uočavajući tako spregu političkih moćnika s jedne i nosilaca pravosudnih funkcija s druge strane.

Autocenzura

Pokazatelj odsustva političke kulture jeste i činjenica da civilno društvo, građanska participacija, aktivizam i kritičko promišljanje nisu od poželjnih oblika djelovanja u našoj državi, smatraju u nevladinoj organizaciji “Oštra nula”. Dodaju da ovakvo stanje nije samo posljedica proteklog građanskog rata i tranzicije društva, već je posljedica nepostojanja političke evolucije u BiH.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Milica Pralica

– Potpuno odsustvo i autocenzura akademske zajednice na društvene probleme, a koja bi trebalo da bude jedan od nosilaca kritičke misli u sferi društveno-angažovanog djelovanja je upravo posljedica “provincijske političke kulture” i režima u kome živimo – kaže aktivistkinja “Oštre nule” Milica Pralica.

Dodaje da je društvu potreban ovaj period kako bi došlo do uspostavljanja demokratije.

– Iako nam trenutno stvari izgledaju kao “nikad gore” i da nema izlaza iz ove situacije, treba da znamo da su ovo sve neminovni procesi koje kao jedno društvo u tranziciji moramo proći kako bismo došli do uspostavljanja demokratskog društva. Treba da znamo da se ti procesi ne dešavaju preko noći – navodi Pralica.

Pasivnost

U Banjalučkom centru za ljudska prava su kategorični da demokratija u BiH ne postoji u njenom punom obimu.

– Ako posmatramo demokratiju kao modernu evropsku ideju rada u interesu volje većine naroda, u kojoj se slušaju i uvažavaju manjinski stavovi, u kojoj postoji jasno definisana i sprovedena podjela vlasti i u isto vreme jaka, na zakonu zasnovana i fleksibilna državna organizacija, slobodni i pošteni izbori, sa više opcija koje građani mogu da biraju, kao i nekorumpirane i nezavisne institucije, u kojoj vladavina prava, pravna država, socijalna pravda i poštovanje svih ljudskih prava imaju snažno mjesto u cjelokupnom sistemu, takva demokratija ne postoji u punom obimu u BiH – kaže direktor Centra, Dejan Lučka.

FOTO: N1
FOTO: N1

On smatra da je BiH mlada demokratija, u kojoj su ljudi godinama učeni da nije potrebno da budu aktivni građani, jer će im onaj koji je „na vlasti” obezbijediti apsolutno sve.

– Riječi „demokratija”, „demokratičnost” ili „demokratska svijest” u BiH su postale neka vrsta praznih ljuštura koje se sveopšte koriste, malo poznaju i žive, a u stvarnosti u mnogim segmentima i ne postoje – zaključuje Lučka.

Manjak konsenzusa

– Kada je u pitanju funkcionisanje vlasti u BiH, vidljivo je da postoji manjak konsenzusa i dogovora među vladajućim političarima za sprovođenje reformi u mnogim oblastima, što koči napredak. U prvom planu su etničke razmirice i priče kojim se štite nacionalni interesi, dok je ekonomski napredak i bolji život građana u drugom planu. Iako komunizma i jednopartijstva više nema, država je glavni poslodavac, a kadrovska politika koja se vodi u strankama često je referenca više za dobijanje posla u javnom sektoru, pri čemu se i sami propisi kroje prema određenim interesima – ističe Dejan Lučka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu