Za većinu nas, ljeto je najdraže godišnje doba, jer ga povezujemo sa odmorom, odlaskom na more, bazene i uživanjem na suncu. Međutim, bez obzira na to koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života od prehrane i odijevanja, do drugačijeg rasporeda aktivnosti, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prijete mnoge opasnosti
– Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom, navodi rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u INZ dr Elma Kuduzović.
Naglašava da se ljetu trebamo znati prilagoditi, kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje ovo godišnje doba nosi sobom.
– Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta – navodi dr Kuduzović.
Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, te nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom, može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te, u krajnjem slučaju, i karcinom kože, melanom.
Bez obzira na tip kože, najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, kao što je da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjiti izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 časova, kada je najveći indeks UV zraka.
Prilikom izlaganja suncu, obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja.
Potrebno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
Izbjegavati alkohol
– Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode – najmanje dvije litre dnevno, što je, otprilike, osam čaša. Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje, te su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite – objašnjava dr Kuduzović.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbom kože, te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim, kako ne bi došlo do razvoja infekcije.
Ako se pojavi otok, stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri peškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu), kako bi ga smanjili.
U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem, javiti se ljekaru što prije.
Čuvanje namirnica
Tokom cijele godine, a naročito ljeti, treba paziti na namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno čuvanje skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.
U toplim danima trebalo bi upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i, po mogućnosti, svakodnevno pripremati svježe obroke.
– Pridržavajući se navedenih savjeta iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu bez posljedica – poručuje dr Kuduzović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu