Neke su se čuvale u teglama, na hladnom mjestu, uglavnom u ostavi, i često se koristile za ručak, večeru, razne poslastice, ali i kao svojevrsni kućni lijek. Jedna od njih bila je guščija mast, za koju se vjerovalo da je pravi eliksir zdravlja.
U mnogim evropskim kuhinjama važila je za dragocjen sastojak, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Istorijski izvori bilježe da je guščija mast nekad imala široku primjenu, od supa do peciva i namaza, a bila je i osnova tradicionalnog čuvanja mesa.
Tehnika “confit”, posebno razvijena na jugozapadu Francuske, podrazumijevala je da se meso guske lagano kuva u sopstvenoj masti, a potom čuva prekriveno slojem iste, koja ima funkciju da ga štiti vazduha. Ne zaboravite i da je u toj zemlji guščija džigerica jedan od najpopularnijih delikatesa. I u našim krajevima život se nekada mnogo više oslanjao na ono što bi domaćinstvo samo proizvelo.
Guščija mast ima zanimljiv sastav: istraživanja su pokazala da sadrži značajan udio mononezasićenih masnih kiselina, naročito oleinske. Međutim, treba paziti – nije predviđena za korišćenje u neograničenim količinama. Kao i svaka druga masnoća, veoma je kalorična, pa je umjerenost ključna.
Dolazimo do dijela priče koji je mnogima najzanimljiviji – narodne medicine. Naše bake nisu imale laboratorije, kliničke studije i detaljne spiskove sastojaka. Posjedovale su iskustvo. Znanje se prenosilo s koljena na koljeno: “Namaži malo”, “Stavi oblogu, biće ti bolje”… Ko god je imao problema sa respiratornim organima, disanjem, najobičnijim kašljem, znalo se – guščija mast, i mir.
Mala količina bi se zagrijala i utrljala na grudi ili vrat (kod gripa ili prehlade), a imala je, kažu, efekta i kod ukočenosti, bolova u zglobovima, uganuća. Primjena je bila raširena u razdobljima kada savremeni lijekovi nisu bili dostupni.
Bogat sastav ove masti uključuje omega-3 masne kiseline, cink, selen, bakar, vitamine B grupe, vitamin E. Ali, kod dugotrajne upotrebe potrebno je pratiti nivo holesterola u krvi.
Najčešće se koristi kao dodatak standardnim terapijama. Može se nanositi u obliku obloga na područje pluća, čime se poboljšava apsorpcija ljekovitih sastojaka i olakšava disanje. Djeluje tako da se dio aktivnih supstanci apsorbuje, dok toplina koja nastaje pri dodiru s telom razgrađuje sekret i omogućava lakši protok vazduha kroz bronhije, prenosi Blic žena.
Osim kao pomoć pri liječenju, koristi se i u kulinarstvu – za pečenje, pripremu supa ili kao dodatak jelima. Ipak, guščija mast nije preporučljiva za svakoga. Osobe s povišenim holesterolom, trudnice, dojilje i djeca mlađa od tri godine trebalo bi da je izbjegavaju, a i ljudi s hroničnim oboljenjima jetre moraju biti posebno oprezni.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.