Prema zvaničnoj dokumentaciji i izvještajima nadležnih službi, Huso B. je prvi put registrovan u Kelnu 2003. godine. Njegov prvobitni zahtjev za azil je pravosnažno odbijen, s obzirom na to da Njemačka klasifikuje Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu zemlju porijekla. Samim tim, on je zakonski klasifikovan kao osoba koja je dužna da napusti teritoriju Njemačke
Na ime socijale i dječjeg dodatka dobija 7.250 evra
Uprkos jasnom pravnom statusu, proces deportacije nikada nije sproveden. Huso B. danas živi u Njemačkoj sa suprugom i osmoro djece. Zahvaljujući veličini porodice, oni od države na ime socijalne pomoći i dječijeg dodatka, mjesečno primaju oko 7.250 evra.
Izvještaji nadležnih organa u Kelnu objašnjavaju da se deportacija godinama odlaže zbog niza administrativnih i pravnih prepreka. Nakon što mu je azil prvobitno odbijen, Huso B. je jedno vrijeme bio van evidencije sistema, da bi se ponovo pojavio 2007. godine. Glavni razlog za trenutni ostanak porodice jeste pravni institut takozvanog “tolerisanog boravka”. Ovaj status se po njemačkom zakonu dodjeljuje kako bi se spriječilo razdvajanje porodice, naročito u situacijama kada su djeca odrasla i integrisana u njemačko društvo.
Već 15 godina “mušterija” policije
Pored spornog imigracionog statusa, policijski izvještaji pokazuju da je Huso B. od 2010. godine poznat organima gonjenja. U njegovom dosijeu evidentirano je više prekršaja i krivičnih djela, prvenstveno iz oblasti prevara.
Njegov slučaj služi kao jedan od ključnih argumenata u sve intenzivnijoj nacionalnoj debati koja zahtijeva hitnu reformu zakona o azilu, strožu kontrolu dodeljivanja socijalne pomoći i efikasnije sprovođenje sudskih odluka o deportaciji, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.