Rezultati jednog od najdužih naučnih istraživanja na planeti, koje traje preko pola vijeka, srušili su stari mit o inteligenciji u paramparčad.
Naučnici su pratili živote više od hiljadu ljudi od njihovog rođenja pa sve do zrelih godina, pokušavajući da otkriju šta zaista pravi razliku između uspješnih i neuspješnih.
Ispostavilo se da urođeni talenat ne igra glavnu ulogu, već sposobnost koja se gradi od malih nogu, a koja kasnije u životu bez problema otvara vrata za ozbiljan novac.
Ova navika iz djetinjstva stvara milionere
Čuvena naučna studija iz Danidina, koja traje više od 50 godina, stavila je pod lupu 1.037 ljudi i dokazala šokantnu istinu. Zdravlje, pun novčanik i uspeh u životu ne dolaze od visokog koeficijenta inteligencije, već je za sve kriva navika iz djetinjstva koju zovemo samokontrola.
Djeca koja su umjela da sačekaju svoj red, završe započeti zadatak i obuzdaju trenutne impulse, danas drže sve konce u svojim rukama. Oni su u prosjeku daleko zdraviji, stabilniji i, što je najvažnije, imaju mnogo više novca na računu.
Ova navika pokazala se kao moćniji motor za pravljenje kapitala od bilo koje diplome ili porodičnog nasljedstva.
Visok IQ ne garantuje uspjeh i zaradu
Istraživači su godinama pratili djecu od treće do jedanaeste godine. Kroz priče roditelja i vaspitača, mjerili su ko ima strpljenja, a ko mora sve sad i odmah.
Ispostavilo se da djeca koja nisu naučila da čekaju kasnije redovno upadaju u ozbiljne probleme sa parama. Jednostavno, ne znaju da barataju novcem.
Kad porastu, ti ljudi rjeđe imaju svoj krov nad glavom. Uvek su u debelim minusima. Stalno ih jure krediti i dugovi do guše.
Ta loša navika iz djetinjstva, da se živi od danas do sutra i troši sve što se nađe u rukama, ostavlja traga zauvek. Tako dobijemo ljude koji su možda školovani i pametni, ali su finansijski potpuno pogubljeni.
Stalno grcaju u ratama, a novac im klizi kroz prste na najgluplje moguće načine.
Naizgled sitne greške koje stvaraju doživotne dugove
Uspjeh u životu nije pitanje sreće, već niza sitnih, svakodnevnih odluka. One se gomilaju decenijama i na kraju pokažu svoje pravo lice.
Mladi bez samokontrole lakše odustaju od škole čim postane teško. Radije troše pare na prolazne hirove, umjesto da grade sigurnost. Često srljaju u rizične poslove koji ih vode pravo u propast.
Svaki taj pogrešan korak deluje bezazleno u tom trenutku. Ipak, tokom godina, to stvara ogroman minus na računu. Stvaraju se prepreke koje je teško preskočiti.
Sa druge strane, kod stabilnih ljudi je ključna navika iz djetinjstva bila rad na duge staze. Oni danas zarađuju tamo gdje drugi pucaju. Tačno znaju kada treba stati, a kada je pravi čas da se uloži keš, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.