TAJNA DUGOVJEČNOSTI Šest navika koje praktikuju stogodišnjaci, jednu ima čak 67 odsto njih

Istraživanje kompanije „UnitedHealthcare“ pokazalo je da ove navike zajedno djeluju na smanjenje upala, očuvanje pokretljivosti i moždanih funkcija, kao i na fizičko i emocionalno zdravlje. Sve zajedno pomaže u borbi protiv starenja i doprinosi kvalitetnijoj dugovječnosti.

Koliko su ovi ljudi vitalni pokazuje i primjer jednog anketiranog stogodišnjaka koji je nedavno savladao planinarsku stazu dugu čak 16 kilometara! Evo kojih šest navika stogodišnjaci praktikuju svake sedmice:

Zdrava i uravnotežena ishrana (67% ispitanika)

Kvalitetna ishrana nije samo preporuka već uslov za zdravo starenje, tvrdi čak 67 odsto anketiranih. Dok ultraprerađena hrana povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara, kognitivnog pada i rane smrti, cjelovite namirnice poput voća, povrća i orašastih plodova smanjuju upale, poboljšavaju regulaciju glukoze i štite ćelije od oksidativnog stresa.

Doktor Džordan Vajs sa Medicinskog fakulteta „NYU Grossman“ ističe da nije riječ o „superhrani“, već o kontinuitetu zdrave i izbalansirane ishrane.

Vježbe za izgradnju mišića (46% ispitanika)

Skoro polovina stogodišnjaka (46%) redovno radi vježbe snage. Gubitak mišićne mase s godinama smanjuje pokretljivost i povećava rizik od padova, ali trening snage to uspješno sprečava.

Studija iz 2022. godine pokazala je da osobe starije od 65 godina koje treniraju snagu najmanje dva puta sedmično imaju znatno manji rizik od smrti. Jedan od anketiranih poručio je – Aktivnost mi održava srce jakim, um oštrim, tijelo u pokretu, a duh i zdravlje stabilnim svakog dana.

Šetnja i planinarenje u prirodi (42% ispitanika)

Redovna sedmična šetnja ili planinarenje dio su rutine za 42 odsto stogodišnjaka. Naučne studije povezuju oko 7.000 koraka dnevno s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, raka i rane smrti. Doktor Vajs objašnjava da boravak na svježem vazduhu i kretanje po neravnom terenu dodatno smanjuju nivo hormona stresa, popravljaju raspoloženje, jačaju imunitet i čuvaju zdravlje zglobova i ravnotežu.

Aktivnosti za oslobađanje od stresa (36% ispitanika)

Tehnike poput meditacije sedmični su prioritet za 36 odsto ispitanika. Hronični stres ubrzava biološko starenje, podiže nivo kortizola, izaziva upale i narušava san i kardiovaskularno zdravlje. Meditacija ili samo kratko, usporeno disanje aktiviraju parasimpatički nervni sistem, usporavaju rad srca i smiruju organizam.

Rad u bašti i baštovanstvo (29% ispitanika)

Skoro trećina anketiranih (29%) svake sedmice radi u bašti. Baštovanstvo spaja fizičku aktivnost, boravak na suncu, čime se dobija vitamin D, rutinu i osjećaj svrhe. Osim što sagorijeva kalorije poput treninga u teretani, podstiče i društvenu interakciju, za koju nauka tvrdi da može zaštititi i od demencije.

Kardio-vježbe u zatvorenom prostoru (28% ispitanika)

Kardio-trening, poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, redovna je navika za 28 odsto stogodišnjaka. Ove vježbe poboljšavaju protok krvi, dopremanje kiseonika i izdržljivost. Visok nivo kardiorespiratorne kondicije (VO2max) direktno je povezan s manjim rizikom od smrti od bilo kog uzroka, uključujući srčana oboljenja i rak.

Da li je sve u genetici ili navike zaista prave razliku?

Genetika igra važnu ulogu, ali stručnjaci poručuju da je način života presudan. Zdrave navike smanjuju faktore koji ubrzavaju starenje – hronične upale, oštećenja krvnih sudova, gubitak mišićne mase i stres.

Doktorka Stejsi L. Andersen sa Univerziteta u Bostonu objašnjava da stabilno fizičko zdravlje omogućava stogodišnjacima da se svakog dana bude s jasnim ciljevima i aktivnostima. Doktor Vajs savjetuje da počnete malim koracima:

– Kada se navika uklopi u vašu ličnost, raspored i vrijednosti, ona prestaje da bude teret i postaje dio vašeg identiteta – a to je pravi pokretač dugoročnih promjena – zaključio je doktor, navodi ŽenaBlic.