Magazin

Na Veliki četvrtak sadi se ova biljka, a neki vjernici se pričešćuju: Na ovaj dan jedna stvar SMATRA SE VELIKIM GRIJEHOM i nepoštovanjem posta

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju sutra Veliki četvrtak, sjećanje na posljednju večeru Isusa Hrista sa apostolima.

Pričes, post, vjera, crkva, vjernik uzima žito
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Veliki četvrtak je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike, Strasne nedjelje, koja predstavlja posljednju nedjelju Vaskršnjeg posta i traje do samog Vaskrsa.

Na ovaj praznik ustanovljena svijeta tajna pričešća. Prema jevanđelima, Isus je blagoslovio hljeb i podijelio ga apostolima uz riječi: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”. Uzeo je zatim čašu vina i rekao im: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha.”

Zato se na liturgijama vernici pričešćuju hlebom ili naforom, tijelom Hristovim, i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda. Tajna večera je bila Isusova posljednja zajednička večera sa dvanaestoricom apostola prije raspeća, piše Žena Blic.

Pričest donosi oproštaj od grijehova

Na Veliki četvrtak nema veselja. Kod nekih pravoslavnih naroda i u pojedinim krajevima Srbije sutra se farbaju jaja, dok vjernici u Rusiji mesi uskršnji slatki kolač.

Ovaj praznik je određen za pričešće vjernika koji su postili na vodi najmanje pet dana. Vjeruje se da pričest donosi oproštaj i najvećih grijehova, ukoliko se poštovao pravoslavni kanon.

pričešće
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Završetkom liturgije prestaje se sa zvonjenjem u crkvi, već se klepa odnosno udara u drvenu dasku, i tako sve do sahrane Hristove. Dozvoljeno je sutra jesti na ulju i popiti nešto vina.

Prvo ofarbano jaje na Veliki četvrtak zove se strašnik

Na Kosovu i Metohiji se na Veliki četvrtak farbaju jaja. Prvo ofarbano jaje naziva se strašnik. Prema predanju, štiti kuću od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.

Svi radovi u polju su sutra zabranjeni, osim sejanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju upravo na Veliki četvrtak, biti bogatog roda.

FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Pročitajte još

Za Veliki četvrtak vezuje se i običaj da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

U pojedinim krajevima ranije su obavljane obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka.

U manastiru Tronoša na Veliki četvrtak pali se velika svijeća nekoliko desetina kilograma teška. Ostavlja se da gori određeno vrijeme jer treba da se pali tokom čitave godine pali, do Velikog četvrtka naredne godine.