Glava radi sto na sat, tijelo je stalno u grču, a osjećaj napetosti kao da nikako ne popušta. Upravo u takvim trenucima mnogi počinju da traže nove načine da se izbore sa stresom i anksioznošću.
Jedan od neobičnijih prijedloga koji se posljednjih godina sve češće pominje jeste terapija vrištanjem odnosno “scream therapy”. Na prvi pogled zvuči čudno – ko bi pomislio da glasno vikanje u jastuk može da pomogne da se osjećate bolje? Ipak, ideja iza ove tehnike nije da izgubite kontrolu, već da tijelu date bezbjedan način da izbaci nagomilanu napetost.
Ljudi koji su je probali opisuju je kao svojevrsni ventil. Ne rješava probleme preko noći i ne briše stresne situacije, ali može da pomogne da se osjećanja koja su se dugo skupljala konačno izraze, umjesto da ostanu zarobljena u tijelu.
Šta je terapija vrištanjem i zašto svima privuče pažnju
Terapija vrištanjem ne podrazumijeva nekontrolisano urlanje kad god ste nervozni. Suština je u tome da se jakim emocijama – poput bijesa, frustracije, straha ili preopterećenosti – pronađe siguran izlaz.
Psiholozi objašnjavaju da emocije nisu samo ono što osjećamo u mislima. One imaju i fizičku stranu – ubrzan rad srca, napete mišiće, plitko disanje i osjećaj da ste “puni energije” koju ne znate gdje da usmjerite.
Kada ste pod velikim stresom, tijelo se ponaša kao da mora da se pripremi za akciju. Problem nastaje kada se ta napetost stalno zadržava i nema način da se otpusti.
Stručnjaci navode da glasovno izražavanje emocija može da uključi disanje, dijafragmu i mišiće tijela, slično kao kada pjevate iz sveg glasa, smijete se ili intenzivno vježbate. Na taj način ono što se dešava “iznutra” dobija fizički izlaz.
Zašto nekima pomaže da se “izduvaju”
Kada ste uznemireni, savjet “smirite se” često nije od velike pomoći. Nervni sistem u tom trenutku nije u stanju mirovanja i nije lako prebaciti se u potpuno opušteno stanje samo snagom volje.
Upravo tu zagovornici terapije vrištanjem vide njenu prednost – ne pokušava da odmah zaustavi emociju, već prvo priznaje da ona postoji i daje joj prostor.
Psihoterapeuti objašnjavaju da jaka osjećanja stvaraju pritisak koji traži neki oblik izražavanja. Ako se stres, ljutnja ili tuga stalno potiskuju, mogu se gomilati i pojavljivati kroz napetost, razdražljivost ili osjećaj iscrpljenosti.
Izgovaranje onoga što osjećate, pjevanje naglas, fizička aktivnost ili čak kratko vikanje u bezbjednom okruženju mogu pomoći nekim ljudima da pređu iz stanja preplavljenosti u osećaj kontrole.
Važno je, međutim, razumjeti da cilj nije da se samo “izbacite iz takta” i ostanete u istoj emociji. Korist ove tehnike dolazi kada poslije oslobađanja pokušate da razumijete šta vas je zapravo opteretilo.
Ne morate bukvalno da vrištite da biste osjetili olakšanje
Iako naziv zvuči dramatično, scream therapy ne mora da izgleda kao scena iz filma. Za mnoge ljude sličan efekat može imati i nešto mnogo jednostavnije.
Neki načini da tijelo izbaci nagomilanu napetost mogu biti:
pjevanje omiljene pjesme punim glasom kada ste sami
intenzivniji trening ili brza šetnja
ples uz muziku bez razmišljanja kako izgledate
pisanje svega što vas muči u dnevnik
iskren razgovor o problemu koji dugo držite u sebi
vježbe disanja
Poenta nije u samom vikanju, već u pronalaženju zdravog načina da emocija prođe kroz vas umjesto da se stalno vraća.
Kako bezbjedno probati ovu tehniku
Ako želite da probate oslobađanje stresa kroz glas, važno je da izaberete mjesto gdje nećete uznemiriti druge ljude niti se osjećati neprijatno.
Neki stručnjaci savjetuju da se počne kratko – na primjer, nekoliko sekundi vikanja u jastuk, pjevanje u automobilu ili snažan fizički napor. Poslije toga obratite pažnju kako se osjećate.
Dobar znak je osjećaj olakšanja, smirenije misli ili veća jasnoća oko onoga što vas muči. Ako vas ovakve aktivnosti dodatno uznemire, pojačaju bijes ili imate osjećaj da morate sve jače da ih ponavljate da biste dobili isti efekat, to može biti znak da vam je potreban drugačiji pristup.
Stres ne mora uvijek da izgleda kao tišina i mir
Mnogi ljudi pokušavaju da se smire tako što ignorišu ono što osjećaju i čekaju da prođe samo od sebe. Nekada tijelo traži drugačiji način da obradi pritisak koji se nakupio, piše Ona.
Terapija vrištanjem nije čarobno rješenje za stres i anksioznost, ali pokazuje jednu važnu stvar – emocije nisu nešto što uvijek treba potisnuti. Nekima će pomoći glas, nekima kretanje, nekima razgovor. Važno je pronaći način koji omogućava da se napetost izbaci bez povređivanja sebe ili drugih.
Kada pronađete svoj “ventil”, svakodnevni stres može postati lakši za podnošenje, a tijelo dobija priliku da se vrati u ravnotežu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.