Trik se krije u trećem sastojku, onom koji većina ljudi baci u đubre bez razmišljanja. Ako vam paradajz cvjeta a plodovi ne vežu, ili krastavac daje gorke krivudave plodove, problem je gotovo uvijek isti, nedostatak kalijuma i kalcijuma u zemlji.
Tri sastojka iz kuhinje koja mijenjaju sve
Recept je banalno jednostavan i baš zato radi. Treba vam svježi pekarski kvasac od 40 grama, šaka samlevenih ljuski od jajeta i dvije kašike pepela iz šporeta na drva ili roštilja. Ako nemate pepeo, zamijenite ga sa kašikom sode bikarbone i kašičicom kalijumovog đubriva u prahu, efekat je sličan ali ne identičan.
Kvasac rastvorite u dva litra mlake vode sa kašikom šećera. Pustite da odstoji dva sata dok ne počne da peni. U međuvremenu, ljuske od jajeta sameljite u mlinu za kafu, što sitnije to bolje, jer krupni komadi ostaju u zemlji godinama i ne otpuštaju kalcijum.
Kako se pravi rastvor za zalivanje paradajza
Kada kvasac proradi, sipajte ga u kantu od deset litara i dolijte vodu do vrha. Dodajte mlevenu ljusku i pepeo, dobro promešajte drvenim štapom. Rastvor ostavite poklopljen dvadeset četiri sata na toplom mjestu, najbolje pored zida koji grije sunce.
Prije upotrebe procedite kroz staru gazu ili najlon čarapu. Talog ne bacajte, njega zakopajte oko stabljike voćki ili ruža, tamo će raditi mesecima.
Šta je tačno domaća prihrana za paradajz na bazi kvasca?
To je tečno organsko đubrivo koje aktivnim gljivicama oslobađa azot, fosfor i kalijum vezane u zemlji, čineći ih dostupnim korijenu. Kvasac ne hrani biljku direktno, već budi mikroorganizme oko korijena.
Doziranje koje pravi razliku između roda i razočaranja
Svaku biljku zalivajte sa pola litra rastvora, strogo oko korena, nikako po listu. Zalivanje obavite uveče, kada sunce zađe, da rastvor ne ispari prije nego što ga korijen povuče. Ponovite tačno za četrnaest dana, ne ranije, jer prejaka prihrana tera biljku u list a ne u plod.
Krastavcu prija ista doza, ali njemu dodajte i prskanje listova razblaženim rastvorom mleka i vode u odnosu jedan prema deset. Tako ćete sprečiti plamenjaču, koja u junu obara polovinu prinosa kod neiskusnih baštovana.
Najčešća greška zbog koje rastvor ne radi
Ljudi naprave rastvor i odmah zaliju, bez čekanja. Kvasac mora da fermentira najmanje dvadeset sati, inače u zemlji nastavlja proces i pravi koru oko korena koja guši biljku. Druga greška je zalivanje suve zemlje. Prvo natopite gredicu običnom vodom, pa tek onda dodajte prihranu, inače će korijen da pregori.
Ne koristite rastvor češće od dva puta mjesečno. Više nije bolje, naprotiv, paradajz će napraviti šumu lišća a ni jedan plod ne vrijedan branja.
Domaće đubrivo za paradajz koje kombinujete sa ovim trikom
Između dva zalivanja kvascem, jednom prospite oko stabljike šaku kafenog taloga pomešanog sa malo drvenog pepela. Talog zadržava vlagu i tera puževe, a pepeo polako otpušta kalijum. Ova kombinacija u poslednje dve nedelje jula daje paradajzu onaj duboki crveni ton i meso bez belih žila u sredini, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.