
Starinski trik od samo 2 SASTOJKA: Napravite DOMAĆI SPREJ koji efikasno liječi paradajz od plamenjače
Domaći sprej protiv plamenjače pravite od mlijeka i vode za pet minuta. Probajte prije nego što posegnete za skupom hemijom iz prodavnice.

Domaći sprej protiv plamenjače pravite od mlijeka i vode za pet minuta. Probajte prije nego što posegnete za skupom hemijom iz prodavnice.

Čuvanje paradajza u frižideru je najveća greška koju napravite. Hladnoća prekida zrenje i pretvara meso u nešto brašnjavo i bljutavo.

Cijelu godinu s nestrpljenjem iščekujemo ljetne plodove - sočne breskve, slatke lubenice i paradajze svih zamislivih oblika, veličina i boja. Vjerovatno ste čuli da paradajz ne bi trebalo stavljati u frižider jer mu to uništava ukus.

Bosiljak je apsolutni kralj ljetnjih jela, ali da bi vam prozor ili bašta blistali od njegovih zelenih listova, morate mu izabrati pravo društvo.

Paradajz turizam postao je fenomen i dok jedni u toj pojavi ne vide bilo šta negativno, za njih je to sasvim prihvatljiva varijanta i prilično razumna i očekivana jer se mnogi trude da uštede koliko mogu odnosno da priušte sebi odmor u skladu sa svojim mogućnostima.

Iako većina nas po navici kupljeni paradajz odmah stavlja u frižider, stručnjaci upozoravaju da je to najveća greška koju možete da napravite.

Svi se slažemo da paradajz više nema ukus kao nekada, ali ako hoćete da provjerite da li je pun pesticida, pogledajte mu unutrašnjost.

Dok su drugi kupovali skupa đubriva i tražili čudotvorne preparate za paradajz, teta Zora iz sela imala je svoj stari trik. Svakog juna, čim se na stabljikama pojave prvi cvetovi, uzela bi običnu drvenu štipaljku za veš i zakačila je na paradajz.

Uz porodični ručak, koji je najčešće podrazumijevao domaću supu, kuvano jelo ili krompire sa mesom, u jugoslovenskim domaćinstvima salata od paradajza i krastavca je bila obavezna tokom ljeta.

Baštovani dobro znaju da je sredina ljeta period kada paradajzu treba dodatna njega. Biljka istovremeno cvijeta, formira plodove i troši velike količine hranljivih materija iz zemljišta, zbog čega joj je potrebna redovna i pažljiva prihrana.

Kvasac nije samo za hljeb, koriste ga i iskusni vrtlari.

Iako ga s ponosom zovemo „kraljem ljetne trpeze“, za određene grupe ljudi izbjegavanje paradajza često je jedini način da se spriječe bolovi i hronične tegobe koje im zagorčavaju život.

Pijaca je ovih dana prava arena. Miris svježeg povrća mami na svakom koraku, ali dok birate plodove, često vas obuzme sumnja: da li je ovaj paradajz domaći ili pun hemije?

Kesica svježeg kvasca od 42 grama radi ono za šta većina nas troši pare na skupe tečne prihrane.

Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.

Redovan unos paradajza - jedan veći dnevno, može da snizi krvni pritisak, ali i da smanji rizik od razvoja hipertenzije odnosno visokog krvnog pritiska.

Domaća prihrana za paradajz ne mora da košta ni dinara, a već poslije deset dana vidi se razlika koju ne može da donese nijedna kesa iz poljoprivredne apoteke.

Lažan paradajz ove sezone košta isto kao i pravi, a razliku primjetimo tek kad ga isiječemo kod kuće – tvrda srž, bijele žilice i ukus kao da smo ga izvadili iz zamrzivača u januaru.

Mnogi baštovani tokom ljeta vode istu bitku, kako sačuvati paradajz od bolesti i obezbijediti bogat rod bez trošenja novca na skupa hemijska sredstva. Iako tržište nudi na desetine preparata za prihranu i zaštitu biljaka, iskusni povrtari sve češće se vraćaju jednostavnim i prirodnim rješenjima.

Svako orezivanje paradajza u srpskoj bašti počinje pogrešno, jer većina nas prvo grabi makaze ka vrhu biljke.