Jedna od preporučenih kombinacija za prihranu paradajza sastoji se od pepela, borne kiseline i joda. Pepeo obezbeđuje kalijum, bor doprinosi boljem razvoju plodova, dok jod može pomoći u zaštiti biljke od pojedinih bolesti. Ovaj rastvor koristi se za prskanje po lišću nakon odgovarajućeg razblaživanja.
Mnogi baštovani koriste i đubrivo od kvasca, koje podstiče razvoj korijena i pomaže biljci da bolje usvaja hranljive materije iz zemljišta. Priprema se od kvasca, vode i malo šećera, a nakon fermentacije razblažuje se vodom i primenjuje zalivanjem oko korijena, piše Naj Žena.
Još jedno prirodno rješenje je đubrivo od koprive, koja je bogata azotom, kalijumom, gvožđem i drugim mikroelementima. Nakon nekoliko dana fermentacije rastvor se razblažuje i koristi za zalivanje biljaka, čime se podstiče njihov rast i razvoj.
Pored prihrane, važan je i pravilan način zalivanja. Paradajz je najbolje zalivati direktno pri korijenu, izbjegavajući kvašenje lišća, dok prihranu i prskanje treba obavljati ujutru ili uveče, kada nema jakog sunca. Takođe, preporučuje se da se uvijek poštuju preporučene količine kako bi biljke dale zdrav i kvalitetan rod.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.