Magazin

Ovaj dan će trajati samo 23 sata: Prije POMJERANJA SATA obavezno uradite jednu stvar

Pomjeranje sata ove godine dogodiće se dan ranije nego prethodne. Posljednje nedjelje marta, tačnije u nedjelju, 29. marta u dva sata poslije ponoći, kazaljke se pomjeraju jedan sat unaprijed, odnosno na tri i upravo ovog trenutka počinje ljetnje računanje vremena.

FOTO: JÉSHOOTS/PEXELS

Upravo to znači da će nam taj dan trajati sat manje, odnosno 23 sati, ali će nam zato mrak padati kasnije.

Osnovna ideja uvođenja ljetnjeg i zimskog vremena uvijek je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost. Zimsko vrijeme je zapravo pravo, astronomsko vrijeme. Sa druge strane, ljeti se sat pomjera tako da se jedan jutarnji sat “ukrade” i doda večeri kako bi mrak pao kasnije.

Ipak, godinama unazad rasprava o pomjeranju sata u naučnim krugovima se pokreće iznova i iznova, a glavno pitanje je – da li će pomjeranje sata doživjeti svoj kraj?

Zašto svijet želi da ukine pomjeranje sata

Glavni motiv za napuštanje ove prakse jesu naučna istraživanja o negativnom uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi. Poremećaj bioritma može izazvati nesanicu, stalan umor, depresiju, iscrpljenost, varijacije srčane frekvencije, pa čak i probleme sa varenjem. Našem organizmu je nekada potrebno i do dvije nedjelje da se u potpunosti prilagodi na novi ritam.

Pored zdravstvenih problema, promjena vremena utiče na porast broja saobraćajnih nezgoda, a posebno je opasno što tokom jesenjih mjeseci djeca ujutro kreću u školu po mraku.

Iako je Evropska komisija još 2019. godine podržala prijedlog za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, zbog izbijanja pandemije korona virusa u martu 2020. godine konačna odluka je odložena, a ni vlasti u Srbiji još uvijek nisu donijele zakon o ukidanju. Mi ćemo svakako da slijedimo ono što EU odluči.

Veliko nezadovoljstvo zbog pomjeranja vremena

Uprkos dugoj tradiciji, nezadovoljstvo promjenom vremena dostiglo je vrhunac 2018. godine, kada je Evropska komisija sprovela anketu javnog mnjenja u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona građana EU.

Rezultati su bili jasni: čak 84 odsto ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja vremena, a konačna promjena je planirana za 2021. godinu. Ali tu je sve stalo.

Šta ako Srbija ukine pomjeranje sata

Ukoliko bi se pomjeranje ukinulo, Srbija bi se našla pred teškim izborom. Pošto se nalazimo na krajnjem istočnom obodu srednjoevropske vremenske zone, mrak kod nas pada ranije nego na Zapadu.

Ako bismo izabrali trajno zimsko vrijeme, prespavali bismo onaj prvi, efikasni dio obdanice i ostalo bi nam malo dnevnog svjetla u drugom dijelu dana. S druge strane, trajno ljetnje vrijeme bi nam donijelo duže večernje svjetlo, ali bi nas neprirodno izmjestilo iz naše osnovne srednjoevropske u istočnoevropsku vremensku zonu, čime bismo se odvojili od većeg dijela Evrope kojem pripadamo.

Kao najbolje kompromisno rješenje, Branko Simonović iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković” predlaže “treće vrijeme”. To bi zapravo značilo povratak na sistem prije 1983. godine: zadržali bismo trajno zimsko računanje vremena i ostali u našoj srednjoevropskoj časovnoj zoni, ali bismo radno vrijeme pomjerili jedan čas unazad.

Na taj način bismo izbjegli sve zdravstvene probleme koje donosi pomjeranje kazaljki, ostali bismo usklađeni sa Evropom, a obdanicu bismo iskoristili na najpovoljniji način.

Jedina prepreka ovom idealnom rješenju je činjenica da su se u međuvremenu radno vrijeme i navike stanovništva znatno “zamrsile” u odnosu na period od prije četiri decenije, što bi zahtjevalo veliku društvenu reorganizaciju.

Zašto se ove godine sat pomjera ranije

Podaci o prelasku na ljetnje računanje vremena u posljednjih deset godina pokazuju koliko taj trenutak može da varira. Razlog za raniju promjenu vremena je jednostavan. Širom Evrope, pa tako i u Srbiji, već godinama vrijedi isto pravilo, promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).

Budući da dani u nedjelji u kalendaru svake godine padaju drugačije, pomjera se i tačan datum. Ponekad je posljednja nedjelja kasnije, ponekad ranije u mjesecu. Dakle, pravilo je isto – posljednji vikend u martu, ali pošto ti datumi padaju na različite datume od godine do godine, ove 2026. to djeluje kao da sat pomjeramo malo ranije.

Ovog 29. marta u dva sata ujutro zapravo će biti tri sata ujutro. Izgubićemo jedan sat sna, taj dan će nam trajati praktično 23 sata, ali će svijetli dio dana biti duži od tog datuma.

Za one koji žele da zapamte: U martu se satovi pomjeraju unaprijed, u oktobru se pomjeraju unazad.

U kojim zemljama nema “ljetnjeg” i “zimskog” vremena

Dok Evropska unija oklijeva, mnoge zemlje širom svijeta su odavno napustile ovu praksu. Rusija je trajno prešla na zimsko računanje vremena 2014. godine, dok je Turska odlučila da ostane na stalnom ljetnjem računanju vremena dvije godine kasnije.

Van Evrope, giganti poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinuli promjenu sata.

Slične odluke donijeli su Brazil, Meksiko (sa izuzetkom pograničnih područja sa SAD), Argentina, Urugvaj i niz drugih zemalja poput Irana, Jordana, Sirije i Azerbejdžana.

Pročitajte još

Čak i unutar Evrope postoje izuzeci; Island i Belorusija ne mijenjaju satove, dok u Australiji neke savezne države primjenjuju ljetnje računanje vremena, a druge ne. Ovaj globalni trend napuštanja sezonskih promjena vremena vrši dodatni pritisak na EU da konačno donese odluku i okonča praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju zastarelom.