Ipak, dok ovaj jednostavan trik privlači pažnju zbog niske cijene i lake dostupnosti, stručnjaci upozoravaju da može da napravi više štete nego koristi ako se nepravilno primjeni.
Među ljubiteljima travnjaka širi se novi „trik“: dovoljno je posuti sodu bikarbonu po mahovini i ona bi trebalo da se povuče bez korišćenja klasičnih sredstava za njeno uklanjanje.
Ideja zvuči primamljivo. Soda bikarbona je jeftina, nalazi se gotovo u svakoj kuhinji, a može da isuši tamnozelene naslage mahovine koje se naročito šire kada vrijeme postane vlažno.
Ovaj metod nije potpuno bez osnova. Natrijum-bikarbonat, kada se nanese na veoma ograničenu površinu, može da ošteti i isuši mahovinu. Međutim, ono što uništava mahovinu može da ošteti i travu koja raste neposredno pored nje. Zbog toga bi sodu bikarbonu trebalo posmatrati isključivo kao sredstvo za tretiranje pojedinačnih mjesta, a ne čitavog travnjaka.
Kako soda bikarbona djeluje na mahovinu
Mahovina naročito dobro uspijeva na vlažnim i sjenovitim mjestima, površinama sa lošom drenažom i na zbijenom zemljištu na kojem trava teško napreduje.
Nanošenje sode bikarbone naglo menja uslove na površini mahovine i može da dovede do njenog isušivanja. Mahovina postepeno požuti, zatim postane smeđa, a kada se osuši može mehanički da se ukloni.
Neki savjeti preporučuju tretiranje samo zahvaćenog dijela rastvorom sode bikarbone i vode. Jedna od preporuka je približno jedna šolja sode bikarbone na 3,7 litara vode, dok drugi izvori preporučuju znatno manje količine i veoma precizno nanošenje.
Upravo velike razlike u preporučenim količinama pokazuju problem ovog metoda: ne postoji univerzalno prihvaćen recept za tretiranje travnjaka sodom bikarbonom. Što je koncentracija veća, veća je i mogućnost da će stradati okolna trava.
Stručnjaci upozoravaju na rizik
Na malom i precizno tretiranom mjestu soda bikarbona može da isuši mahovinu. Međutim, njen najveći nedostatak jeste to što ne djeluje selektivno. Ako se nanese u većoj količini, može da „sprži“ ili oslabi i travu.
Još jedan problem predstavlja natrijum koji može da se nakuplja u zemljištu, zbog čega tretman ne bi trebalo često ponavljati, naročito na istom mjestu.
Britansko Kraljevsko hortikulturno društvo (RHS) ne preporučuje korišćenje kućnih sredstava poput sode bikarbone, sirćeta, izbjeljivača ili pojedinih sapuna za uklanjanje mahovine sa travnjaka.
Čak i kada se mahovina ukloni, osnovni problem ostaje. Previše sjenke, zbijeno zemljište, stalna vlaga, loša drenaža ili prenisko košenje trave stvaraju idealne uslove za njen povratak, prenosi Blic.
Šta uraditi sa travnjakom u oktobru
Tokom jeseni mnogo bolje rezultate može da donese uklanjanje uzroka zbog kojih se mahovina pojavljuje. Kada vremenski uslovi dozvoljavaju i trava još raste, lagano vertikuliranje može da ukloni dio mahovine i sloj odumrle trave koji se nakupio između vlati.
Prozračivanje zbijenog zemljišta poboljšava protok vazduha i vode oko korijena, dok na mjestima na kojima se voda stalno zadržava treba provjeriti drenažu.
Nešto više košenje trave i dosejavanje ogoljenih dijelova takođe mogu da pomognu travnjaku da zauzme više prostora i tako oteža širenje mahovine.
Soda bikarbona zato može da se isproba samo na veoma maloj površini, uz svijest da može da ošteti i travu. Ako se mahovina svake jeseni vraća na isto mjesto, problem vjerovatno nije sama mahovina, već uslovi u zemljištu koji joj omogućavaju da napreduje.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.