Sutra se slavi Preobraženje Gospodnje: Staro vjerovanje kaže da se u ponoć otvaraju „Božja vrata“

Ovaj praznik posvećen je događaju na gori Tavor, kada se Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću.

Prema jevanđelskom predanju, uz Hrista su se tada pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“

Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri, a u narodnoj tradiciji vezuju se brojna vjerovanja i običaji za ovaj veliki praznik.

U ponoć se otvaraju „Božja vrata“

Slično kao i kod zimskog Bogojavljenja, u narodu postoji vjerovanje da se uoči Preobraženja tačno u ponoć otvaraju „Božja vrata“ na nebesima.

Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini se pomoliti i zamisliti jednu, najvažniju želju. Vjerovalo se da se u tom posebnom trenutku nebo otvara za iskrene molitve.

U pojedinim krajevima majke su savjetovale djecu da ostanu budna kako ne bi propustila ponoć. Molilo se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje porodice.

Ovo je, ipak, dio narodnog predanja, a ne crkveno učenje. Suština praznika u pravoslavnoj vjeri jeste Hristovo Preobraženje i otkrivanje njegove božanske prirode.

“Sunce okreće leđa ljetu”

Preobraženje se u narodnoj tradiciji smatra i svojevrsnom granicom između ljeta i jeseni.

Naši stari govorili su da na ovaj praznik „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“. Nakon 19. avgusta dani postaju kraći, jutra svježija, a u prirodi se mogu primijetiti prvi znaci približavanja jeseni.

Narod je pažljivo pratio promjene u prirodi, pa se vjerovalo da se oko Preobraženja gmizavci povlače u svoja zimska skloništa, dok se laste pripremaju za selidbu na jug.

Preobraženje je zato kroz tradiciju povezivano i sa poljoprivrednim poslovima i dolaskom vremena za jesenju sjetvu.

Jedan od najpoznatijih običaja vezanih za ovaj praznik jeste osvještavanje grožđa.

Vjernici donose grožđe u hram, gdje se osvještava i potom dijeli. U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo sezonsko voće, najčešće jabuke.

Ovaj običaj simbolizuje zahvalnost Bogu za plodove zemlje i sve ono što je tokom ljeta sazrelo.

Budući da Preobraženje pada tokom Gospojinskog posta, praznična trpeza je posna, uz određena pravila koja važe za praznik.

Praznik promjene i svjetlosti

Preobraženje Gospodnje u pravoslavlju predstavlja važan događaj koji govori o Hristovoj božanskoj prirodi i njegovoj budućoj slavi.

Na ikonama Preobraženja Hristos je prikazan na gori Tavor, obasjan nebeskom svjetlošću, dok pored njega stoje proroci Mojsije i Ilija, a apostoli Petar, Jakov i Jovan nalaze se u strahu pred prizorom koji su vidjeli.

Upravo zbog toga ovaj praznik nosi snažnu simboliku svjetlosti, nade i promjene.

Narodna vjerovanja i običaji koji su se prenosili generacijama daju prazniku dodatnu simboliku. Među njima je i vjerovanje o „Božjim vratima“, kada se u ponoć gleda u zvjezdano nebo i upućuje iskrena molitva.

Najvažnije je, ipak, da ovaj veliki praznik bude prilika za mir, molitvu, zahvalnost i okupljanje porodice.

Vjeruje se da se uoči Preobraženja otvaraju nebesa i pojavljuje Bog koji ispunjava želje

Sutra slavimo Preobraženje, jedan običaj obavezno morate ispoštovati