Uoči ovog praznika postoji trenutak koji se posebno iščekuje tačno u ponoć, kada se na nebu otvaraju „Božja vrata“.
Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini zamisliti jednu želju.
Naši stari su vjerovali da taj trenutak ne treba propustiti, pa se u nekim krajevima čekala ponoć kako bi se čovjek pomolio i poželio ono što mu je najviše na srcu.
Šta se dešava kada se otvore „Božja vrata“?
Slično kao i kod zimskog Bogojavljenja, u narodu postoji verovanje da se uoči Preobraženja Gospodnjeg otvaraju „Božja vrata“ na nebesima.
Vjeruje se da se u tom posebnom trenutku nebo otvara za iskrene molitve i da Bog čuje ono što čovjek poželi iz srca. Zato je običaj da se tačno u ponoć pogleda u zvjezdano nebo i zamisli jedna, najvažnija želja.
U nekim krajevima majke su posebno savjetovale djecu da ostanu budna i ne propuste ovaj trenutak. Molilo se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cijele porodice.
Veliki praznik koji označava promjenu
Preobraženje Gospodnje posvećeno je događaju na gori Tavor, kada se Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću.
Uz njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“
Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri. Ovaj događaj pokazuje Hristovu božansku prirodu i najavljuje njegovu buduću slavu.
U pravoslavnom svetu praznik se često naziva i letnjim Bogojavljenjem, upravo zbog snažne simbolike neba, svjetlosti i Božjeg prisustva.
„Sunce okreće leđa ljetu“
U narodu se kaže da na Preobraženje „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“.
Od ovog praznika dani postaju kraći, jutra svježija, a priroda polako dobija prvi jesenji dah. Naši preci pažljivo su posmatrali promjene u prirodi i vezivali ih za ovaj veliki praznik.
Vjerovalo se da se oko Preobraženja primjećuju prvi znaci dolaska jeseni.
Laste se pripremaju za odlazak, pojedine životinje traže svoja zimska skloništa, a poljoprivrednici počinju da razmišljaju o jesenjoj setvi. Zato Preobraženje Gospodnje u narodnoj tradiciji nije bilo samo veliki crkveni praznik, već i važna granica između ljeta i jeseni.
Zašto se na Preobraženje osveštava voće?
Jedan od najpoznatijih običaja jeste osveštavanje grožđa i drugog sezonskog voća.
Vjernici donose grožđe u crkvu, gde se osveštava i potom dijeli. U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo voće, najčešće jabuke.
Ovaj običaj nosi simboliku zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i sve što je tokom ljeta sazrelo.
Na ovaj dan se u mnogim domovima vodi računa da praznik prođe u miru, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.
Običaj koji se čuva generacijama
Ako želite da ispoštujete stari običaj, ponoć uoči praznika ima posebno mjesto.
Tačno u ponoć izađite napolje, pogledajte u zvjezdano nebo i u tišini se pomolite. Prema narodnom vjerovanju, tada se otvaraju „Božja vrata“, pa se zamišlja jedna želja – ona koja vam je zaista najvažnija.
Ne treba ih biti mnogo. Naši stari su vjerovali da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se upravo za to pomoli.
Neka želja bude iskrena, a molitva iz srca. U tome i jeste najljepša poruka ovog starog običaja – da uoči velikog praznika zastanemo, pogledamo prema nebu i sjetimo se onoga za šta smo najzahvalniji i što najviše želimo svojim najmilijima.
Preobraženje Gospodnje zato i danas nosi posebnu simboliku. To je praznik svjetlosti, promjene i nade, ali i dan kada se mnogi podsjete da se najvažnije stvari u životu ne mjere samo onim što imamo, već i onim za šta se iskreno molimo, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.