Zašto smo nervozniji kada su visoke temeprature: Vrućina nam skraćuje fitilj, a evo kako utiče na raspoloženje

Kada temperatura danima ne pada, fitilj kao da nam postaje kraći, koncentracija slabija, a stvari preko kojih bismo inače prešli bez razmišljanja odjednom djeluju nepodnošljivo.

Nije vam se učinilo. Ekstremna vrućina može da utiče na raspoloženje, pažnju, kvalitet sna i sposobnost organizma da se nosi sa dodatnim stresom.

To, naravno, ne znači da će svaki čovjek na 38 stepeni postati svadljiv niti da vremenska prognoza može da bude opravdanje za neprijatno ponašanje.

Ali kada tijelo veliki dio svojih resursa troši pokušavajući da održi normalnu temperaturu, a iza nas je još jedna loše prospavana tropska noć, tolerancija na svakodnevne frustracije zaista može da bude manja.

Na velikoj vrućini tijelo već ima ozbiljan posao

Čak i dok sjedimo i naizgled ne radimo ništa, organizam tokom ekstremno toplog dana ne miruje. Da bi održao tjelesnu temperaturu, pojačava znojenje i povećava dotok krvi prema koži, a srce i cirkulacija prilagođavaju se uslovima u kojima tijelo teže oslobađa višak toplote.

Ako tome dodamo hodanje po suncu, prevoz bez klime, obaveze, posao, kuvanje i nedovoljno tečnosti, nije teško razumjeti zašto se na kraju dana osjećamo iscrpljenije nego što količina fizičke aktivnosti na prvi pogled opravdava.

Osjećaj stalne fizičke neprijatnosti takođe ima svoju cijenu. Ljepljiva odjeća, znoj, žeđ, vreo vazduh i nemogućnost da se rashladimo predstavljaju niz malih stresora koji traju satima. Kada već osjećate da vam je sopstvena koža tijesna, mnogo manje strpljenja ostaje za gužvu, buku i tuđe zahtjeve.

Mozak na vrućini ne voli dodatne komplikacije

Velika vrućina može da oteža i poslove koji zahtijevaju pažnju, brzo razmišljanje i donošenje odluka, naročito kada je osoba već pregrijana ili dehidrirana. To je jedan od razloga zbog kojih nam tokom vrelog poslijepodneva čak i obična obaveza može izgledati komplikovanije nego rano ujutru.

Ako pokušavate da završite nekoliko stvari istovremeno dok vam je nepodnošljivo vruće, vjerovatno ćete brže doći do tačke u kojoj vam je svega dosta. Greške dodatno frustriraju, buka više smeta, a tuđe prekidanje postaje mnogo iritantnije.

Zato nije neobično što se tokom toplotnog talasa javlja osjećaj mentalne usporenosti ili „magle u glavi“. U takvim danima nije idealno najzahtjevnije obaveze, kada god imamo izbor, ostavljati za najtopliji dio poslijepodneva.

Tropske noći nam uzmu strpljenje prije nego što dan počne

Vrućina nas ne iscrpljuje samo tokom dana. Jedan od najvećih problema dugotrajnog toplotnog talasa nastaje onda kada se ni tokom noći ne rashladimo dovoljno.

Za kvalitetan san važna je sposobnost tijela da snizi svoju temperaturu. Kada je spavaća soba vrela, češće se budimo, okrećemo, znojimo i teže pronalazimo položaj u kojem možemo normalno da zaspimo. Čak i ako smo proveli sedam ili osam sati u krevetu, san može biti isprekidan i manje okrepljujući.

Sljedećeg jutra zato ne počinjemo dan sa punom rezervom strpljenja. Nedostatak kvalitetnog sna sam po sebi utiče na raspoloženje, pažnju i kontrolu emocija, a onda nas ponovo dočeka temperatura od 35 ili više stepeni.

Poslije nekoliko takvih noći nije čudno ako vam u sedam ujutru ide na živce nešto što biste tokom prijatnog proljećnog dana jedva registrovali.

I blaga dehidratacija može da pokvari dan

Tokom velikih vrućina gubimo više tečnosti znojenjem, a žeđ nije uvijek savršen pokazatelj koliko nam vode nedostaje. Dehidratacija može biti praćena umorom, glavoboljom, vrtoglavicom i slabijom koncentracijom, a nijedno od tih stanja ne doprinosi dobrom raspoloženju.

Ako ste nervozni, boli vas glava i ne možete da se skoncentrišete, vrijedi se zapitati kada ste posljednji put pili vodu, naročito ako ste dugo bili napolju ili se intenzivno znojite.

To ne znači da svaku lošu volju možemo riješiti čašom vode, ali tokom vrelih dana redovno unošenje tečnosti jedna je od najjednostavnijih stvari koje možemo da uradimo za organizam.

Kod veoma intenzivnog i dugotrajnog znojenja treba voditi računa i o gubitku elektrolita, posebno tokom fizičkog rada ili treninga na vrućini.

Zašto nas tada više nerviraju drugi ljudi?

Vruć autobus, red bez hlada, saobraćajna gužva ili stan u kojem nekoliko ljudi pokušava da pronađe najbolje mjesto ispred ventilatora imaju nešto zajedničko: ne možemo lako da pobjegnemo od izvora neprijatnosti.

Kada se osjećamo fizički dobro, lakše ignorišemo sitnice. Kada smo umorni, oznojeni i pregrijani, ista situacija zahtijeva mnogo više samokontrole.

Istraživanja koja se bave odnosom temperature i ljudskog ponašanja godinama pronalaze veze između visokih temperatura i porasta razdražljivosti, konfliktnog ponašanja i agresije, mada na ponašanje pojedinca istovremeno utiče mnogo drugih faktora. Vrućina nije dugme koje automatski pretvara mirnog čovjeka u svadljivog, ali može biti još jedan stresor kada smo već na granici strpljenja.

Najtopliji dio dana nije idealan za ozbiljne rasprave

Ako danas primjećujete da ste vi ili ljudi oko vas neobično razdražljivi, možda nije trenutak da baš u 15 časova, u pregrijanoj prostoriji, započnete razgovor o porodičnom problemu koji čeka mjesecima.

Kada je moguće, zahtjevnije razgovore i poslove ostavite za dio dana kada je temperatura prijatnija. Rashladite prostor, popijte vodu, pojedite nešto i odmorite nekoliko minuta prije nego što odgovorite na poruku koja vas je iznervirala ili uđete u raspravu.

Ponekad tih desetak minuta neće promijeniti problem, ali će promijeniti stanje u kojem pokušavate da ga riješite.

Isto važi i za djecu. Ako su tokom toplotnog talasa nervoznija, umornija ili manje zainteresovana za aktivnosti, prije nego što ponašanje proglasimo bezobrazlukom vrijedi provjeriti da li su žedna, gladna, neispavana ili im je jednostavno previše vruće.

Kada razdražljivost više nije samo posljedica neprijatnog dana

Nervoza na vrućini uglavnom je samo neprijatna, ali promjene ponašanja ponekad mogu biti upozorenje na ozbiljno pregrijavanje.

Zbunjenost, dezorijentacija, neobično ponašanje, izrazita slabost, nesvjestica ili veoma visoka tjelesna temperatura ne treba pripisivati običnoj nervozi.

Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnu bolest izazvanu toplotom i zahtijevaju hitno reagovanje i medicinsku pomoć.

Posebnu pažnju tokom toplotnih talasa treba obratiti na starije osobe, malu djecu, ljude koji rade ili vježbaju napolju i sve koji iz bilo kog razloga teže regulišu tjelesnu temperaturu.

Dakle, možda danas ipak nije baš sve do vašeg karaktera

Ako vam danas smeta klima koja zuji, komšija koji buši, poruka na koju morate da odgovorite i osoba koja se ispred vas kreće nevjerovatno sporo, ne znači da je 38 stepeni krivo za svaku nervozu, ali može biti dio objašnjenja.

Vrućina opterećuje tijelo, lošije spavamo, više se znojimo, lakše dehidriramo i teže održavamo koncentraciju. Sve zajedno ostavlja manje prostora za onu rezervu strpljenja koju tokom normalnog dana ni ne primjećujemo.

Zato danas, prije nego što započnete svađu zbog nečega što će vam sutra možda izgledati potpuno nevažno, provjerite tri mnogo jednostavnije stvari: da li ste pili dovoljno vode, kada ste posljednji put jeli i možete li makar deset minuta da provedete negdje gdje nije pakleno vruće. Ponekad problem neće nestati, ali će vam bar biti lakše da odlučite da li zaista zaslužuje da vam pokvari ostatak dana, piše Ona.rs.