Ako se ove sezone umjesto uživanja u svježim jagodama, domaćem džemu ili piti pitate zašto vaše biljke ne donose plodove, postoji nekoliko uobičajenih razloga koji bi mogli biti uzrok. Donosimo najčešće probleme i savjete kako da ih brzo riješite.
Previše stare biljke
Jagode su višegodišnje biljke, što znači da cvjetaju iz godine u godinu, ali to ne znači da će tokom celog svog životnog vijeka stalno donositi plodove.
Prema stručnjaku za baštovanstvo Toni O'Nil, jedan od najčešćih razloga zbog kojih biljka ne rađa jeste njena starost.
– Jagode su najrodnije tokom druge i treće godine, a poslije toga se količina plodova veoma brzo smanjuje. Mijenjajte ih svake tri godine i razmnožavajte njihove vriježe krajem ljeta kako biste imali nove biljke spremne za sadnju narednog proljeća – rekao je on.
Premlade biljke
S druge strane, možda nećete dobiti rod ni od biljaka jagoda koje su još premlade. Tokom prve godine jagode svoju energiju usmeravaju na razvoj snažnog korenovog sistema, a ne na stvaranje plodova.
Ako vaše biljke ipak procvjetaju u prvoj godini, uklonite cvjetove pri osnovi prstima ili makazama za orezivanje. Na taj način možete podstaći stvaranje krupnijih plodova u drugoj i trećoj godini.
Oštećenja od mraza
Iako se mnoge sorte najbolje sade prije posljednjeg mraza, jagode uspjevaju na sunčanim mestima i pri umjerenim do toplim temperaturama od oko 15 do 27 °C.
Hladno vrijeme i izloženost mrazu tokom faze cvjetanja mogu dovesti do sezone bez plodova.
– U početku će cvjetovi jagode i dalje izgledati zdravo, ali ako nakon hladne noći pogledate njihovu sredinu, videćete da je sitni začetni plod unutar cvijeta pocrnio. To je oštećenje od mraza i takav cvijet neće razviti jagodu – kaže on.
Kada dođe do oštećenja od mraza, biljka se više ne može oporaviti, ali problem možete sprečiti tako što ćete prekriti cvjetajuće jagode tokom noći kada se očekuje temperatura niža od oko 2°C.
Količina sunčeve svjetlosti
Kao biljke koje vole puno sunca, jagodama je potrebno od 6 do 12 sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno. Biljke koje rastu u sijenci, koje zaklanja drugo rastinje ili koje se nalaze u saksijama bez dovoljno svjetla mogu imati problema sa fotosintezom.
Obavezno skratite biljke u blizini koje mogu zaklanjati sunce vašim jagodama. Premjestite saksije ili ih redovno okrećite kako bi biljke dobijale ravnomjernu količinu svetlosti. Nove vriježe razmnožavajte na mjestima sa dovoljno sunca kako biste imali uspješniji rod narednih sezona, prenosi Ona.rs.
Nivo azota
Jagode dobro reaguju na prihranu, ali je važno koristiti odgovarajuću vrstu đubriva. Većina standardnih mješavina sadrži mnogo azota, koji podstiče rast listova umjesto stvaranja plodova.
– Kada počnu da se formiraju cvjetni pupoljci, jagodama je zapravo potreban kalijum. Najlakši način da ga dodate jeste prihranom za paradajz, koja odlično funkcioniše jer je napravljena upravo za stvaranje plodova u fazi cvetanja – kaže on.
On preporučuje da u ranim fazama razvoja koristite univerzalno đubrivo, a zatim pređete na specijalnu prihranu za paradajz kada se pojave prvi cvetni pupoljci.
Previše (ili premalo) zalivanja
Da bi dale najbolje moguće plodove, jagodama je potrebno oko 2,5 cm vode nedeljno i stalno blago vlažno zemljište koje dobro propušta vodu.
Nedovoljno zalivanje prirodno dovodi do isušivanja biljaka. Tokom toplijih dana, posebno kod jagoda u saksijama i žardinjerama, potrebno je svakodnevno provjeravati vlažnost zemlje i po potrebi ih zalivati. Malčiranje takođe može pomoći da zemljište tokom leta duže zadrži vlagu.
Međutim, jagode su osjetljive i na truljenje korena, pa treba izbegavati prekomjerno natapanje zemlje. Koristite rastresitu, dobro dreniranu mešavinu kako bi biljke ostale zdrave i imale dovoljno uslova za stvaranje plodova.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.