Kolumne

Može li Dejton na fabrička podešavanja

U Dejtonu je prije punih 28 godina zaustavljen krvavi rat u BiH. Gdje smo danas, skoro tri decenije poslije?

Siniša Trkulja
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Bolje da se ne vraćamo i ništa ne analiziramo, jer vidjećemo svu bijedu, jad i čemer kroz koji još uvijek prolazimo.

Kao i prije 28 godina, Srbi žele otcjepljenje, Bošnjaci sanjaju neku unitarnu građansku državu, a Hrvati priželjkuju treći entitet. 

A ni Dejtonski sporazum nije više onaj izvorni. Razgrađen je i razvaljen, i to najviše na štetu Republike Srpske.

Dejton je predvidio OHR i visokog predstavnika kao glavne tumače u sprovođenju mirovnog sporazuma. Ti, nazovimo ih visoki predstavnici su se vremenom pretvorili u gospodare života i smrti. Uzimali su ljudima pravo na rad, suspendovali ih, smjenjivali bez ikakvih dokaza. Neki od ovih “visokih” su ovim potezima ispunjavali želje domaćim poslušnim političarima, koji su igrali po notama koje su im dostavljali ovi iz OHR-a.

Karl Bilt, Karlos Vestendorp, Volfgang Petrič, Pedi Ešdaun, Kristijan Švarc Šiling, Miroslav Lajčak, Valentin Incko i Kristijan Šmit. Ovo su bili šefovi OHR, neki sa, a neki bez saglasnosti UN. Njima najviše možemo da “zahvalimo” što nas normalan svijet više ne vidi kao Srbe, Bošnjake i Hrvate već kao ludake.

Vrlo je zanimljivo da se niko u prošlosti od izabranih funkcionera nije usprotivio budalastim odlukama visokih predstavnika. Svi su ćutali, čuvali fotelje i mirno gledali kako se nadležnosti prebacuju sa entiteta na nivo BiH.

Osim brojnih ministarstava, sa entiteta na zajedničke institucije prenesene su mnoge nadležnosti iz oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde. Formirane su obavještajno-bezbjednosne agencije, Visoki sudski i tužilački savjet, Sud i Tužilaštvo BiH, a na zajedničke organe preneseni su carina i indirektni porezi, ali i jedinstvena evidencija ličnih podataka.

Pročitajte još

Srpska je ostala bez dijelova nadležnosti iz oblasti energetike, javnih nabavki, telekomunikacija, statistike, koncesija, akreditovanja… Često su od entiteta oduzimane i, naizgled, nevažne nadležnosti, kao što je bezbjednost saobraćaja.

Podsjećam, zadatak visokih predstavnika bio je da tumače Dejtonski sporazum i da nam pomognu da se dogovorimo i stvorimo državu po mjeri svih. Desilo se nešto suprotno. Šefovi OHR-a krenuli su da nameću zakone, da se igraju s našim životima i sudbinama. 

Nisu oni posredovali u dogovorima, već su zastupali interese samo jedne strane. Takav pristup šefova OHR-a je BiH doveo u situaciju u kojoj se danas nalazi. A to je da smo još više podijeljeni, jer su pukotine, čini mi se, veće nego što su bile tih prvih poslijeratnih godina.

Gdje je rješenje problema? Moramo pod hitno prestati da na neistinama gradimo budućnost. Trebalo bi da sami pokrenemo inicijativu, da sjednemo i razgovaramo. Očekivati pomoć od stranaca je ludost, jer oni ni sami sebi ne mogu pomoći.

Ponavljam, stranci su glavni krivci za urušavanje Dejtonskog sporazuma, a sad, kad su došli u bezizlaznu situaciju, pozivaju se na taj isti Dejton. Ko sad smije da ga vrati na fabrička podešavanja?

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu