Već smo dobrano zakoračili u proljeće, ali vremenske prilike neće ići na ruku baštovanima i hobistima u većem dijelu zemlje.
Naime, temperature će se nakon ovog porasta tokom vikenda ponovo spustiti. Očekuje se da će se na dva metra od tla spustiti na svega 2°C, dok će pri samom tlu sigurno biti ispod tačke smrzavanja, pa postoji mogućnost ponovne pojave mraza.
Upravo ovako hladan početak mjeseca može doneti brojne izazove. Neočekivani mrazevi, niske temperature zemljišta i vlažni uslovi mogu usporiti klijanje i rast biljaka, pa sa sadnjom bašte ne treba žuriti, već glavninu radova obaviti u drugoj polovini aprila. Ipak, postoje načini da se obezbjedi uspješan start – od izbora otpornijih sorti do korišćenja zaštitnih metoda poput plastenika i malča.
Šta sejati i saditi u hladnom aprilu?
Nakon što se vrijeme stabilizuje i prođe nekoliko dana od kiša, možete krenuti sa radovima.
U aprilu je na redu priprema rasada u plastenicima za skoro iznošenje na polje. Tada sijemo boraniju, krastavce, šargarepu, salatu, plavi patlidžan, peršun, paradajz, papriku, tikvice, praziluk, cveklu, grašak, spanać, luk, paškanat, kao i začinsko i ljekovito bilje.
U ovom mjesecu možete presađivati karfiol, korabu, blitvu i kupus. Ako ste zasadili crni i bijeli luk, sada je vrijeme za njihovo okopavanje. U drugoj polovini aprila sije se šećerac, krompir, celer, pasulj i cvekla, a nakon zatopljenja može se posaditi i paradajz i paprika (direktna sjetva).
Čim otopli, možete sijati skoro sve planirano, osim većine tikvenjača i mahunarki, koje su osjetljive na pojavu mraza (koji se može javljati sve do duboko u maju).
Ako ste neke od ovih kultura već posijali, a postoji mogućnost kasnijeg izmrzavanja, zaštitite ih malčem (lišćem, slamom, pokošenom travom) ili agrotekstilom kako biste smanjili mogućnost uvenuća biljaka.
Ovaj mjesec možete iskoristiti i za sređivanje zasada jagoda, njihovo čišćenje i rasađivanje, ako to već niste učinili.
Pratite vremensku prognozu
Inače, direktna sjetva ima svoje prednosti zbog manjih ulaganja u proizvodnju. Takođe, na ovaj način biljke razvijaju jači korenov sistem, što kasnije olakšava i smanjuje potrebu za navodnjavanjem.
Tako se najčešće proizvode paradajz i paprika. Inače, niske sorte paradajza su pogodne za direktnu sjetvu na većim površinama, dok se za baštensku proizvodnju češće koriste visoke sorte.
Krajem aprila mogu se sijati lubenice, dinje, krastavci i boranija. Ipak, budite oprezni zbog mogućih kasnih mrazeva. Ako ne želite da rizikujete, pričekajte maj, koji je idealan za sadnju ovog povrća, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu