Najmlađi pacijent sa moždanim udarom trenutno ima samo 40 godina, a dr Raičević upozorava da su novi faktori rizika, poput upotrebe droge i sveprisutnog stresa, uzeli maha.
– Najmlađi pacijent u ovom momentu ima 40 godina, ali nema one uobičajene faktore rizika, već zloupotrebu psihoaktivnih supstanci. Mi posljednjih godina imamo situaciju da se sve mlađi pacijenti javljaju Hitnoj pomoći sa problematikom moždanog udara. Javljaju se i neki novi faktori rizika poput zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao da je to nešto normalno. Druga stvar je i što smo mnogo prešli na taj neki sedalni način života. Ne krećemo se, radimo nekoliko poslova… A mozak mora bar osam časova da odmara u kontinuitetu. Uz to kada dodamo i sve one druge faktore rizika, koje smo nekada vezivali za starije životno doba, poput poremećaja srčanog ritma, poremećaja sastava i prometa lipida, šećerna bolest se javlja sve ranije… I to je sada trend i nažalost, biće ga sve više i više – kaže dr Raičević.
Kada se obave osnovne analize, kaže dr Raičević, već se može vidjeti kakav je stil života nekog pojedinca.
– Kada pogledate laboratorijske analize odmah uočavate kakav je stil života jednog pojedinca. U ovom životu punom stresa mi skoro po pravilu imamo veliki broj eritrocita, visok hemoglobin, veliki broj svih ostalih elemenata krvi. Ranije se smatralo da su ti ljudi zdravi, međutim, to nije tako. Ta krv je gušća i kao takva teže prolazi kroz male krvne sudove koji su praktično u mozgu… Mi smo na tragu da vidimo da ovaj način života ostavlja traga na biohemijskom profilu i pacijenti su u sve većem riziku, jer mi sve više radimo, imamo manje vremena i u tim situacijama prije svega trpi mozak, jer on troši dvije trećine glukoze u organizmu i petinu krvotoka – kaže dr Raičević.
Kako prepoznati moždani udar?
– Postoje jasni znaci koji ukazuju na moždani udar, ističe dr Raičević i dodaje da je posebno rizično vrijeme za pacijente koji već imaju dodatne faktore rizika. Vrijeme je slava, a i vrijeme je hladnije. Kada je hladnije, to je dodatni faktor rizika jer tada dolazi do sužavanja krvnih sudova. I kod pacijenata koji već imaju problem sa sužavanjem krvnog suda ili neki poremećaj ritma, i to je još jedan faktor rizika da se razvije pravi moždani udar. Zato apelujem na ljude koji već imaju određena oboljenja da uzimaju svoju terapiju, da žive umjerenije, da se odmaraju u kontinuitetu i da poštuju naznake poput: tranzitornih ishemijskih napada, glavobolje, vrtoglavice, omaglice, nestabilnosti, prolazne utrnulosti polovine tijela. Bolje je da primimo čovjeka sa određenim simptomima, nego da čekamo da se razvije moždani udar – ističe dr Raičević, pa dodaje:
– Sa ovim simptomima mi primamo ljude u bolnicu, jer je bolje primiti čovjeka koji nije razvio moždani udar, i onda da utvrdimo zbog čega se javlja, nego kada se već razvio. U ovom periodu imamo bar za 20 odsto više pacijenata i sa moždanim udarima, ali sa drugim hroničnim oboljenjima.
Napominje da simptomi koji prate moždani udar mogu i da izostanu!
– Zapravo oni se jave u nekoj meri, ali mi ih često previđamo. To je na primjer osjećaj opšteg zamora, omaglice, utrnulost polovine tijela, zaplitanje u govoru vrlo kratkog trajanja, kao i neke smetnje vida vrlo kratkog trajanja – objašnjava dr Raičević.
Kod moždanog udara svaki minut je važan
Moždani udar više nije bolest koja se ne može liječiti. Najbolji rezultati se postižu ako bolesnik stigne u roku od četiri i po časa za trombolitičku terapiju ili šest časova za mehaničku trombektomiju. Raniji dolazak uvek povećava vjerovatnoću uspješnog ishoda.
– Ako dođemo u prvih čas vremena rezultati liječenja su izvanredni. Ako dođemo u prva četiri i po časa, takođe su zadovoljavajući rezultati. Za mehaničku trombektomiju oni su zadovoljavajući u prvih šest časova. Vrijeme je u svakom slučaju ključno i zato je jako važno da ne ignorišemo – kaže dr Raičević.
Kako spriječiti moždani udar?
– Moždani udar se može spriječiti zdravim načinom života i kontrolisanjem postojećih oboljenja, kao što su hipertenzija i dijabetes. Liječenjem ovih stanja medikamentima, broj moždanih udara može se smanjiti za 50 odsto – kaže dr Raičević i zaključuje:
– Uslijed naglih vremenskih promjena mogu se javiti promjene tonusa krvnih sudova. Ako čovjek ima visok pritisak i uzima ozbiljnu hipertenzivnu terapiju, ako će da bude sa minus deset na plus dvadeset, znači treba razmisliti o korekciji hipertenzije. Tih par dana treba češće mjeriti pritisak. Ako osoba nema pridružena oboljenja, svakako treba da poštuje svoje godine. Ne treba se baviti nekim ekstremnim fizičkim naprezanjem. Važno je da slušamo svoj organizam, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu