Utvrdile su to ekspertkinje iz nevladinih organizacija u Alternativnom izvještaju o provođenju Istanbulske konvencije u BiH, koji će sutra biti poslat evropskoj Ekspertskoj grupi GARIVO u Strazburu.
Istanbulsku konvenciju Savjeta Evrope, dokument koji propisuje obaveze država u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, BiH je potpisala među prvima u Evropi, prije punih šest godina.
Potpis je, dakle, stavljen odavno, ali je, kao i kada su u pitanju druge međunarodne konvencije sve, uglavnom, ostalo na potpisu.
Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka, jedna od autorki izvještaja, kaže da je ovo prvi put da aktivistkinje civilnog društva iz BiH u Strazbur šalju ovakav dokument.
U izradi izvještaja učestvovala i NVO Medika Zenica, uz podršku još 21 nevladine organizacije, a očekuje se da će u februaru i državne institucije poslati svoj izveštaj u sedište Savjeta Evrope.
Vidjećemo kako će država ocijeniti primjenu Istanbulske konvencije, ali mi iz nevladinog sektora nismo zadovoljni. Ispostavilo se da žene žrtve nasilja u BiH nemaju u svim dijelovima zemlje ista prava i jednak pristup institucijama i servisima za zaštitu. U tom pogleda u Republici Srpskoj je situacija znatno bolja nego u Federaicji BiH, gdje su u pojedinim kantonim žrtve takoreći prepuštene same sebi – kaže Ivićeva.
Dodaje da je sudska praksa, kad je u pitanju nasilje u porodici, neujednačena, a kazne prema nasilnicima preblage, pa se većina njih, čak i kad su osuđeni, provuku sa uslovnom kaznom.
– Poseban je problem što se vrlo rijetko izriču mjere zaštite, kao što su udaljavanje nasilnika iz porodičnog doma i zabrana prilaska žrtvi – kaže Gorica Ivić.
Dodaje da u BiH nema dovoljno Sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja u porodici i da ta skloništa nisu jednako dostupna žrtvama u svim dijelovima BiH.
Ipak, dobro je, dodaje ona, što su u cijeloj BiH, osim u Jajcu, gdje je on u funkciji do 16 sati, SOS telefoni za prijavu nasilja u porodici dostupni 24 sata dnevno. Pozivi su pozivi besplatni, a razgovori povjerljivi, ali ovaj servis, tvrdi Ivićeva, funkcioniše samo zahvaljujući volonterkama, koje pro bono dežuraju uz telefon.
– Pomaka ima i u oblasti zakonodavstva. Tako su na primjer u krivičnom zakonodavstvu RS 2017. godine uvedena dva nova krivična djela iz oblasti nasilja nad ženama: proganjanje i seksualno uznemiravanje. Međutim, još je rano da se procjenjuje koliko se ove odredbe primjenjuju u sudskoj praksi – kaže Gorica Ivić.
Alternativni izvještaj o provođenju Istanbulske konvencije, poznat i kao „izvještaj u sjeni“, urađen je uz podršku UN WOMEN u BiH.
Nakon što i aktiviskinje i državne istitucije podnesu svoje izvještaje, delegacija Ekspertske grupe GREVIO će posjetiti BiH i izdati preporuke za dalje delovanje.
Krizni centar za žrtve silovanja
Jedna od obaveza koje je BiH Istanbulskom konvencijom preuzela, a nije ispunila, jeste i osnivanje kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja, uključujući i silovanje. BiH još uvijek nema nijedan takav centar, u kojem bi žrtva mogla na istom mjestu i u povjerljivom okruženju dobiti sve usluge, od ljekarskog pregleda i medicinske nege, do psihološke podrške i pravnog savjetovanja.
– Cilj ovakvih centara je da se, uz podršku žrtvi, obezbijedi i da se na vrijeme i na kvalitetan način zadokumentuju dokazi o krivičnom djelu – kaže Gorica Ivić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu