Iako su se mnogi nadali da će se, sa početkom vakcinacije, život vratiti u normalu u 2021. godini, korona virus je nastavio da se širi, stvarajući nove mutacije, koje su dovele do još bržeg zaražavanja. Vlade širom svijeta su se utrkivale da vakcinišu stanovništvo, a siromašne zemlje pokušavale da obezbijede doze.
Više od 7,4 milijarde doza vakcine dato je u 184 zemlje u prvih 11 mjeseci, ali je bilo mnogo i onih koji su protestovali protiv uvođenja obavezne vakcinacije i kovid propusnica širom svijeta.
Sa napretkom vakcinacije države su otvorile granice, ali su Olimpijske igre u Tokiju održane pred praznim tribinama.
S pojavom novih sojeva poput delta plusa i omikrona, ponovo je počelo uvođenje restriktivnih mjera širom svijeta i zatvaranje granica, a mnogi gradovi otkazali su novogodišnje proslave.
Godinu za nama na geopolitičkom planu obilježilo je i povlačenje američkih snaga iz Avganistana, a rat se poslije 20 godina završio kao što je i počeo – sa talibanima na vlasti.
Talibani su zauzeli Kabul 15. avgusta, poslije čega je na hiljade stranaca bilo zarobljeno u glavnom gradu, a dramatične scene njihove evakuacije obišle su svijet. Posljednji američki vojnici napustili su Avganistan 30. avgusta.

Više od 2.500 pripadnika američke vojske i 4.000 civilnih službenika poginulo je u Avganistanu, dok je život izgubilo više od 170.000 Avganistanaca.
Talibani koji su po dolasku na vlast u pomirljivom tonu obećali “novu verziju” svog režima ubrzo su u praksi pokazali suprotno, a prava žena ponovo su se našla na udaru kao i za vrijeme njihove prethodne vladavine.
SAD su u 2021. godini dobile novog, 46. predsjednika Džozefa Bajdena, koji je inaugurisan 20. januara, dok je Kamala Haris postala prva žena, prva Afroamerikanka i prva osoba azijsko-američkog porijekla na mjestu potpredsjendice SAD.
Dolasku Bajdena u Bijelu kuću prethodio je upad grupe demonstranata, naklonjenih bivšem predsjedniku Donaldu Trampu šestog januara u Kapitol, a u nemirima koje su mnogi ocijenili kao pokušaj državnog udara, petoro ljudi izgubilo je život.

Prvi Bajdenovi koraci bili su naredba o nošenju maski kako bi se spriječilo širenje korona virusa, kao i odluka o poništavanju izlaska Amerike iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Bajden je vratio SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju, obnovio novi sporazum START na pet godina i založio se za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma.
Međutim, on je zatim povukao i neke jednostrane poteze koji su uznemirili saveznike kao što je povlačenje iz Avganistana, a zajedno sa premijerima Australije i Velike Britanije, Skotom Morisonom i Borisom Džonsonom objavio je trilateralno bezbjednosno partnerstvo – AUKUS.
Iako nijedan od trojice lidera nije pominjao Kinu, AUKUS je široko viđen kao odgovor na rastući kineski uticaj, a Peking je osudio taj pakt.
Pakt je doveo i do zaoštravanja odnosa saveznika sa Francuskom, koja je bila bijesna, jer je zbog njega Australilja odustala od kupovine francuskih podmornica vrijednih više milijardi dolara.
Međutim, do zaoštravanja je tokom godine došlo i u odnosima SAD i NATO sa Rusijom, najviše zbog situacije oko Ukrajine.
Dok Zapad tvrdi da Rusija gomila snage na granici sa Ukrajinom i da priprema napad na tu zemlju Moskva to kategorički odbacuje i ističe da je cilj NATO da uvuče Ukrajinu u članostvo Alijanse, čime bi, prema ocjeni Kremlja, bila ugrožena bezbijednost Rusije.
Odnosi SAD i Rusije ocjenjuju se gorim nego u vrijeme Hladnog rata, a rješavanju spornih pitanja nisu doprinijeli ni sastanci Bajdena i Putina ljetos u Ženevi uživo, kao ni virtuelni samit u decembru.

Dvije sile su čak u jednom trenutku bile povukle ambasadore na konsultacije.
Rusija je 17. decembra objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO-om, koji uključuju neširenje Alijanse dalje na istok, uključujući i bivše republike SSSR, kao i nerazmještanje raketa srednjeg i dugog dometa.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je na godišnjoj konferenciji za novinare da je Rusija satjerana do linije sa koje nema kuda da se povuče.
Pregovori Rusije sa SAD i NATO trebalo bi da budu održani u januaru, a iz Moskve poručuju da će čvrsto držati liniju odbrane sopstvenih interesa.
“Crvene linije” ne smiju da budu pređene, a situacija je takva da mora da se kaže: “Stanite”, poručio je Putin.
Zaoštravaju se odnosi i između Zapada i Kine, a Tajvan ostaje ključna tačka sporenja u problematičnim odnosima između SAD i Kine.
U godini za nama Komunistička partija Kine obilježila je 100 godina postojanja, a tom prilikom kineski predsjednik Si Ðinping pozao je članove partije, kojih je u 2019.bilo 91,9 miliona što je činilo 6,6 odsto kineske populacije, da ostanu „čvrsto sačuvaju lojalnost i ljubav prema partiji i narodu, pretvore to u djela i posvete sve, uključujući svoje dragocjene živote, partiji i narodu“.

Dok iz zapadnih krugova Kinu i Rusiju optužuju za maligni uticaj u Evropi, a iz SAD traže od Kine da ne pojačava pritisak na Tajvan, a početkom decembra, SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija najavile su diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara u Pekingu u februaru, zbog navodnog kršenja ljudskih prava, Kina odgovara da SAD ne iskušavaju granice politike “Jedna Kina”, i poručuje da će se Tajvan “vratiti kući”.
Kada je riječ o kineskoj privredi potpredsjednik kineske vlade Liju He najavio je da će ovogodišnji i ekonomski rast Kine vjerovatno premašiti očekivani cilj.
-Imamo puno povjerenje u kinesku ekonomiju sljedeće godine – poručio je Liu i dodao da “Kina ubrzava svoju novu strategiju razvoja, paradigmu dvostruke cirkulacije” i najavio da će Kina sljedeće godine “održati kontinuitet, stabilnost i održivost makro politike i uložiti više napora da stimuliše vitalnost mikro entiteta.
Godinu za nama obilježila je i eskalcija u odnosima Zapada i Bjelorusije, prvo zbog incidenta sa avionom Rajanera, koga je Bjelorusija prinudila da sleti u Minsk, navodno zbog dojave o bombi.
U avionu su bili aktivista Roman Protaševič i njegova djevojka koji su uhapšeni, a SAD i EU pojačale sankcije Bjelorusiji.
U ovoj godini došlo je i do migrantske krize na granici Bjelorusije sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom.
EU je optužila predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da je orkestrirao krizu tako što je ohrabrivao migrante da dođu u zemlju, a zatim ih dovodio na granicu sa EU, dok je on odbacio te optužbe i okrivio Zapad za nastalu situaciju.
Njemačka se u godini za nama oprostila od Angele Merkel, koja je 16 godina obavljala funkciju kancelarke.
Merkel je otišla u političku penziju, a na mjestu kancelara naslijedio ju je Olaf Šolc iz Socijaldemokratske partije.
Angela Merkel je 16 godina bila najmoćnija žena u Njemačkoj, prva žena na dužnosti kancelarke, žena koja je širom svijeta bila i priznata i poštovana i koja je obilježila jednu eru.

Do smjene lidera došlo je širom svijeta, počevši od vojnog puča u Mjanmaru, kojim je srušena izabrana vlada dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Či, a ona je odvedena u zatvor po optužbama za korupciju i druge navodne zločine. Do vojnog puča došlo je i u Sudanu.
U aprilu se Raul Kastro povukao sa mjesta šefa Komunističke partije Kube, okončavši eru liderstva Kastrovih, koja je trajala od pobjede njegovog brata Fidela Kastra u Kubanskoj revoluciji 1959.
Suparnici Benjamina Netanijahua, izraelskog premijera sa najdužim stažom, formirali su labavu koaliciju da bi ga u junu svrgnuli sa vlasti poslije 12 godina, dok je u julu ubijen predsjednik Haitija Žovanela Moiz.
Kada je riječ o klimatskim promjenama, u Glazgovu je u novembru održana Konferencija UN o klimi COP26, na kojoj su se okupili najviši zvaničnici iz cijelog svijeta.
Na samitu je postignut sporazum koji ima za cilj sprečavanje globalnog zagrijavanja, a to je prvi klimatski sporazum kojim se eksplicitno planira smanjenje korišćenja uglja, najgoreg fosilnog goriva za efekat staklene bašte.
Sporazumom su se potpisnice obavezale na hitno smanjenje emisije štetnih gasova i veća izdvajanja za zemlje u razvoju kako bi im se pomoglo da se prilagode uticajima klime.
Dok se svijet bori sa uticajima klimatskih promjena na život i proizvodnju, zbog energetske krize koja je izbila u drugoj polovini godine primoran je da se ponovo okrene fosilnim gorivima zbog smanjene ponude gasa što je izazvalo i ogroman skok cijena energenata.
Kao posljedica klimatskih promjena svijet se u ovoj godini suočio i sa ekstremnim vremenskim uslovima – velikim poplavama i požarima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu