Naime, kako piše Everydayhealth, magnezijum je neophodan za stotine biohemijskih reakcija u vašem telu. Pomaže u održavanju jakih kostiju, pravilnom funkcionisanju živaca i mišića i kontroli šećera u krvi. Magnezijum je takođe neophodan za održavanje stabilnog otkucaja srca i normalnog krvnog pritiska.
Prema Nacionalnim institutima za zdravlje, tijelo odrasle osobe sadrži 25 grama magnezijuma, od čega se 50 do 60 procenata nalazi u kostima, a ostatak u mekim tkivima i ćelijama. Preporučeni dnevni unos magnezijuma – što znači količina koju treba da unosite svakog dana – varira u zavisnosti od vaših godina i pola.
– Trenutno preporučena doza je 420 miligrama za muškarce i 320 za žene starije od 31 godine – napominje Kristen Kembel, doktor farmacije, klinički farmaceut i direktorka programa specijalizacije iz kardiologije u Univerzitetskoj bolnici Djuk u Daramu.
Tijelo, prema njenim riječima, koristi magnezijum za proizvodnju energije i razgradnju glukoze, ali i za sintezu DNK i RNK.
– Zaista ne možete imati previše magnezijuma – kaže Kristofer DeSimone, doktor medicine, kardio elektrofiziolog i vanredni profesor medicine na odeljenju za kardiovaskularnu medicinu na Majo klinici.
Dodaje da je to zato što je kod zdravih osoba tijelo dobro u eliminisanju magnezijuma po potrebi.
Kako vaše tijelo reguliše nivo magnezijuma
Nivo magnezijuma prvenstveno regulišu bubrezi i crijeva koji rade zajedno.
Oko polovine dnevnog unosa magnezijuma apsorbuju crijeva. Međutim, nivoi magnezijuma mogu ostati neregulisani kod ljudi sa bolešću bubrega.
– Bubreg je glavni regulator nivoa magnezijuma, tako da poremećaji bubrega mogu dovesti i do iscrpljivanja i do preopterećenja – napominje dr Kembel.
Zdrave osobe sa niskim nivoom magnezijuma su rijetke. To je zato što će zdravi bubrezi ograničiti prolazak magnezijuma kroz urin ako je tijelu potreban ovaj mineral.
Magnezijum pomaže vašem srcu da održi ritam
Magnezijum takođe igra ulogu u ćelijama koje reaguju na električnu aktivnost.
– Magnezijum je ključni elektrolit u tijelu i neophodan je za pravilnu homeostazu. Posebno u ćelijama koje su električno ekscitabilne, poput onih u srcu – objašnjava dr DeSimone.
Magnezijum je ključan za zdrav srčani ritam jer je uključen u transport drugih elektrolita, kao što su kalcijum i kalijum, u ćelije.
Elektroliti su svi važni za nervne signale i kontrakcije mišića normalnog otkucaja srca. Kembel dodaje da magnezijum takođe pomaže kod kontrakcije mišića ili pumpanja srca. Istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients pokazalo je da nedostatak magnezijuma ima kliničke karakteristike, uključujući teške grčeve mišića i povećanje nepravilnih otkucaja srca poznatih kao aritmije. Kembel kaže da se niski nivoi magnezijuma često nalaze kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, prevremenim ili preskočenim otkucajima, pa čak i ozbiljnim aritmijama koje ugrožavaju život.
Ko je u riziku od nedostatka magnezijuma
Količina magnezijuma u tijelu zavisi od nekoliko faktora, kao što su ishrana i funkcija bubrega osobe.
Na primjer, kako starimo apsorpcija magnezijuma se smanjuje u tijelu. Jedna istraživačka studija objavljena u časopisu Nutrients sugeriše da su glavni uzroci nižih nivoa magnezijuma u starijoj dobi nedovoljan unos magnezijuma, smanjena apsorpcija magnezijuma i povećano izlučivanje magnezijuma urinom.
Nedostatak magnezijuma može biti uzrokovan i određenim stanjima, uključujući alkoholizam, opekotine koje pogađaju veliki deo tela, neuhranjenost, preeklampsija, poremećaj varenja poput Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa, piše Politika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu