U Predsjedništvu BiH, naime nisu odgovorili na naša pitanja da li će i u kom roku odgovoriti na zahtjev predsjednika RS da ga informišu o tome kako je donesena odluka o zabrani ulaska Prilepinu, ali i drugim osobama za koje postoje saznanja da se nalaze na spisku bezbjednosnih prijetnji po BiH.
Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) je dužna po zakonu da Predsjedništvu proslijedi informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po bezbjednost BiH, te u tom smislu tražim da mi, dostavite razloge ovakvog postupanja bezbjednosnih struktura BiH u slučaju zabrane ulaska u BiH ruskom piscu Zaharu Prilepinu – naveo je Dodik u pismu upućenom članovima Predsjedništva BiH.
Podsjetio je i da OBA nikada nije postupila po zakonskoj obavezi da i njega, kao predsjednika RS, blagovremeno obavještava i dostavlja obavještajne podatke u vezi sa prijetnjama po bezbjednost BiH, kako unutar tako i van nje.
Međutim, u Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara, ali i samoj OBA još uvijek vlada zid ćutnje kada je riječ o slučaju Prilepin.
Na zahtjev novinara za sada se jedino oglasio srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji je poručio da slučaj Prilepin neće da komentariše dok ne bude imao sve informacije.
S druge strane, Siniša Karan, generalni sekretar u kabinetu predsjednika RS smatra da ćutanje u Predsjedništvu BiH, ali i vanustavno djelovanje same OBA pokazuje da ključni ljudi u institucijama BiH ili ne znaju ili ne žele da rade svoj posao.
– Ovdje se radi o vrlo velikim i strašnim problemima, prije svega, direktnog kršenja Ustava i zakona u smislu da je OBA sama sebi proširila nadležnosti, sama pravi kriterujme šta su to obavještajne prijetnje, te je u tom smislu počela i da vodi spoljnu politiku BiH. Preuzela je nadležnosti drugih institucija kao što su Sud i tužilaštvo i druge agencije za sprovođenje zakona, kojima je dužna da proslijeđuje obavještajne informacije i preskočila sve institucije koje su dužne po zakonu da je kontrolišu i koje direktno snose odgovornost za njen rad, a to su Savjet ministara, odnosno predsjedavajući, te Predsjedništvo BiH – ističe Karan.
Naglašava da je u slučaju Prilepin, osim OBA, i Granična policija BiH djelovala nezakonito, jer je postupila po zahtjevu OBA.
– U ovom slučaju OBA se izdigla iznad zakona, pokazala svoju snagu, ali i slabost institucija BiH koje treba da je kontrolišu. Ovo je presedan koji vodi u elemente policijske države. Agencija koja dominantno štiti ustavni poredak, sama ga ruši svojim nezakonitim i neustavnim djelovanjem. Ona nije policijska agencija i njen osnovni zadatak je da prikuplja, analizira i prosljeđuje bezbjednosne podatke svim nosiocima državne vlasti na nivou BiH i entiteta. U tom smislu, sve podatke oko slučaja Prilepin trebalo je da dostavi i predsjedniku i potpredsjednicima RS, Narodnoj skupštini RS i ministru unutrašnjih poslova. Međutim, OBA nikada do sada nije dostavlja takvu vrstu informacija institucijama RS – ističe Karan.
Dok unutar BiH vlada opšta konfuzija oko nadležnosti u slučaju Prilepin, Ambasada Rusije i dalje čeka na odgovore.
U Ambasadi Ruske Federacije u BiH kažu da su u kontaktu sa nadležnim institucijama u BiH, ali da do sada nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju koja bi se odnosila na razloge zabrane ulaska Prilepina u BiH.
Nadležnosti
Prema zakonu, za rad OBA odgovoran je, prije svega, predsjedavajući Savjeta ministara.
On, kako stoji u zakonu, koordiniše aktivnosti Agencije i obezbjeđuje smjernice obavještajno-bezbjednosne politike, nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad.
Na predsjedavajućem je i odgovornost oko zakazivanja sjednice Izvršnog obavještajnog odbora, a da li će i kada odbor zasjedati u slučaju Prilepin još nije poznato.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu