Ovo je saopštio u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena te je sve manje porodica s djecom, sve više bez djece. Uz to, veći je broj razvedenih, udio porodičnih domaćinstava se smanjuje, a udio samačkih domaćinstava raste.
Smanjuje se i udio tipa porodice “par s djecom” u ukupnom broju porodica, dok nasuprot tome raste udio tipa porodice “par bez djece” i “majka s djecom”, odnosno “otac s djecom”. Najviše je porodica s jednim djetetom (53 odsto) te s dvoje djece (njih 35 odsto).
Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima (1.256.475) njih 28 odsto ili 351.074 je starosti 25 godina i više, prenosi Hina.
Prema metodološkom konceptu, pojam “dijete” nije ograničen godinama starosti, pa stoga jednu porodicu može činiti i osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.
Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20 godina, pokazuju se da se u Hrvatskoj udio udanih i oženjenih smanjio za gotovo pet postotnih poena. A udio neudanih odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena, a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.
Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način življenja osobe unutar domaćinstva bez obzira na zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više godina u bračnoj zajednici u Hrvatskoj živi 1.636.368 osoba ili njih 49,30 odsto.
U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili 4,05 odsto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366 osoba (0,01 odsto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom istog spola 1078 osoba (0,03 odsto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61 odsto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.
U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih 3.829.989 ili 98,9 odsto u privatnim domaćinstvima, a 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima. Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće domaćinstvo u Hrvatskoj samačko, piše Una TV.
Sa statističkog aspekta, te trendove treba gledati kao slijed uticaja sociodemografskih promjena nastalih kroz duže vremensko razdoblje, objašnjava DZS.
Podaci pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU i da se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste životnih zajednica se mijenjaju, porodice se mijenjaju, a statistika to samo pomno bilježi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu