Prema službenim podacima, trgovanje između kineske valute juan i američkog dolara unutar Kine je takođe dostiglo rekordno niske nivoe u oktobru, što je rezultat napora kineskih vlasti da obuzdaju rasprodaju juana.
Ta događanja su povezana s očekivanjem postepenog odvajanja dvije najveće ekonomije na svijetu, SAD i Kine, i ulaska u eru rastućeg ekonomskog protekcionizma u kojem će se stvoriti nekoliko svetskih blokova zemalja. One će međusobno investirati i trgovati jedna s drugom, u suprotnosti s dosadašnjim globalizacijskim svjetskim modelom ekonomskog razvoja.
Strane kompanije prvi put u istoriji povlače novac iz Kine
Obaveze po ulaganjima bilanse plaćanja Kine su bile u minusu od 11.8 milijardi dolara tokom jul-septembar, prema privremenim podacima Kineske državne administracije za tržište stranih valuta (eng. State Administration of Foreign Exchange – SAFE).
To je kategorija prekograničnih investicija u kojima investitor iz strane države ima veliki uticaj na upravljanje kompanijom koja ima središte u određenoj državi, koja vodi vlastite podatke. Investitor može biti pojedinac, privatno ili javno poduzeće, povezana grupa pojedinaca i preduzeća iz strane države ili čak sama država.
To je prvi tromjesečni period u kojem je zabilježen minus po obvezama po ulaganjima, što je dio državne bilanse plaćanja, otkako je Kina 1998. počela da prikuplja podatke. Povezuje se s nastojanjima stranih kompanija i investitora da smanje rizik u izloženosti prema Kini, ali je rezultat i različitih kamatnih stopa u Kini u odnosu na SAD i EU.
Oštar pad je počeo još u razdoblju april-jun 2022., a do istog razdoblja ove godine su obveze po stranim ulaganjima pale na najmanje nivoe od početka vijeka. Negativne obveze po stranim ulaganjima u periodu jul-septembar predstavljaju odliv novca iz Kine, tj. strane kompanije umjesto ulaganja u širenje poslovanja u Kini i investicija povlače zaradu u centrale izvan Kine.
Kina ima suprotan problem od SAD i EU
S druge strane, podatak o minusu obaveza po stranim ulaganjima barem dijelom odražava dijametralno suprotnu makrofinansijsku situaciju u Kini i u SAD-u/EU. Dok se ekonomije Zapada već treću godinu bore s visokom inflacijom (za sada uspješno), Kina ima suprotan problem. Od trećeg mjeseca ove godine problem Kine je deflacija, problem suprotan inflaciji – mogućnost pada cijena u ekonomiji. U julu su potrošačke cijene bile za 0.3 posto manje nego isti mjesec 2022., što je indikator slabe potražnje i usporavanja ekonomije. Smatra se da za ekonomiju nije dobro ni kada cijene previše rastu ni kada padaju. Deflacija dovodi do odgađanja potrošnje (u iščekivanju pada cijena), a kompanije na pad cijena odgovaraju smanjivanjem proizvodnje jer samo postojanje deflacije sugeriše da ljudi sve manje kupuju, pa se mora sve manje proizvoditi.
Strane kompanije najavljuju postupni izlazak iz Kine
Japanska komora za trgovinu i industriju u Kini je u septembru anketirala 1.400 kompanija članica o kineskim ekonomskim uslovima i poslovnom okruženju, s poraznim rezultatima. Većina (57 posto) je očekivala da će se kineska ekonomija pogoršati u posljednja tri mjeseca ove godine. 47 posto je reklo da ove godine manje ili nimalo ulažu u Kinu u poređenju s 2022., a razlozi su zabrinutost zbog rizika, usporavanje potražnje i rastuća nesigurnost zbog novih propisa države.
Prema anketi koju je u septembru provela Američka komora za trgovinu, u Kini 40 posto kompanija preusmjerava ili planira preusmjeriti ulaganja koja su izvorno planirana za Kinu, većinom u Jugoistočnu Aziju. 19 posto kompanija razmišlja o preseljenju nekih od svojih trenutnih operacija izvan Kine kroz sljedeće tri godine, uglavnom zbog neizvjesnosti oko američko-kineskih odnosa. Takođe je 17 posto kompanija rangiralo Kinu kao glavnu zemlju u globalnim investicijskim planovima svojih kompanija, dok je 2021. taj postotak iznosio 27 posto, piše Index.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu