Svijet

"On to uvijek radi, a onda traži ustupke" Erdogan popustio pred NATO liderima u zadnjem trenutku (FOTO)

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak se, dan pred NATO samit u Litvaniji, složio da podrži kandidaturu Švedske za članstvo u Alijansi.

Redžep Tajip Erdogan
FOTO: BY FILIP SINGER/EPA

Preokret u posljednjem trenutku uslijedio je nakon godinu dana opstrukcije i uoči velikog samita alijanse.

– Ovo je istorijski dan – rekao je generalni NATO sekretar Jens Stoltenberg, izrazivši uvjerenje da će Erdogan brzo preduzeti korake da tursko zakonodavstvo odobri ratifikaciju u jeku rata Rusija i Ukrajine.

Američki predsjednik Džo Bajden je pozdravio tu vijest, rekavši da se raduje što će dočekati Švedsku kao 32. NATO saveznika.

Švedska ima snažnu vojsku, a njen ulazak bi sklopio posljednji dio slagalice u nordijskog regiona alijanse. NATO obale bi tako u potpunosti okružile Baltičko more, osim dijelova koji su ruska teritorija. Vojni planeri kažu da će NATO odbrana zbog toga biti znatno jača.

Iako je Erdoganovo zeleno svjetlo bilo iznenađenje, ono se uklapalo u neku vrstu obrasca koji je uspostavio turski lider – on je često kočio velike odluke alijanse, da bi popustio kada lideri počnu da vrše pritisak. Ova strategija mu je pomogla da dominira naslovnicama svjetskih medija, a takođe i da izvuče ustupke.

Uoči prošlog NATO samita, Erdogan se teoretski složio sa članstvom Finske i Švedske – iako je kasnije rekao da se Švedska ne podržava svoje strane sporazuma.

Dugačak spisak razloga za odbijanje

U zamjenu za davanje zelenog svjetla, Erdogan je natjerao Stokholm da pristane na nastavak saradnje sa Ankarom u borbi protiv terorizma. Švedska je takođe saopštila da će nastojati da unutar Evropske unije da smanji trgovinske barijere sa Turskom i da turskim državljanima olakša ulazak u EU. Stoltenberg je pristao da imenuje koordinatora NATO za borbu protiv terorizma, što je dugo bio zahtjev Turske.

Redžep Tajip Erdogan
FOTO: BY TIM IRELAND/EPA

U zajedničkom saopštenju za javnost se navodi da Švedska “ponavlja” da neće podržati grupe koje Turska smatra terorističkim entitetima – što je ključni Erdoganov zahtjev – uključujući pokret optužen da je pokušao da svrgne Erdoganovu vladu 2016. i kurdsku miliciju u Siriji koja je povezana sa Radničkom partijom Кurdistana (PКК), koja se dugo borila protiv turske vlade.

Glavni fokus Turske, kažu analitičari, bio je finalizovanje dogovora od 20 milijardi dolara za američke borbene avione F-16 – sporazum koji podržava Bajdenova administracija, ali se suočio sa preprekama na Кapitol Hilu.

Avione nisu pominjali ni Stoltenberg, ni turski i švedski lideri u zajedničkoj deklaraciji, a nije odmah bilo jasno da li je postojao sporedni dogovor sa Sjedinjenim Državama. Neki senatori obećali su da će blokirati prodaju aviona dok Švedska ne bude primljena u NATO.

Кada su Bajden i Erdogan razgovarali telefonom u nedjelju, činilo se da Erdogan i dalje dodaje razloge na svoju dugačku listu zašto Švedskoj ne bi trebalo da bude dozvoljeno da se pridruži u NATO. U pozivu, prema rezimeu turske vlade, činilo se da povezuje kandidaturu Švedske sa dugim i besplodnim naporima Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

Redžep Tajip Erdogan
FOTO: TIM IRELAND / POOL/EPA

– Ucjena je beskrajna – rekao je visoki NATO diplomata.

Nakon što je dogovor objavljen, diplomata je izrazio zadovoljstvo, ali je dodao da bi pristupanje i dalje moglo da bude blokirano ako Erdogan odluči da se izvuče iz sporazuma.

Erdoganovi zahtjevi — i njegova dramatična najava — obezbijedili su da Turska ostane u centru razgovora dok su se zapadni saveznici sastajali da razgovaraju o drugim kritičnim pitanjima vezanim za rusku invaziju. Bili su jasni Erdoganovi napori da promoviše svoju vladu kao nezavisnog, iako nepredvidivog, posrednika sa globalnim dometom.

Pročitajte još

– Erdogan voli da izbaci ljude iz ravnoteže – rekao je Asli Ajdintasbas, gostujući saradnik na Institutu Brukings u Vašingtonu.

Erdogan glumi “dobrog momka”

Neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, Finska i Švedska su napustile godine vojnog nesvrstanosti da bi tražile NATO sigurnost – samo da bi se suočile sa odbijanjem Turske. Ulazak u NATO zahtijeva jednoglasno odobrenje zemalja članica.

Prije godinu dana, na NATO sastanku u Madridu, Erdogan je odustao od svog protivljenja članstvu Finske i Švedske, ukravši svjetla reflektora i budeći nadu u brz proces pridruživanja.

Ali dogovor je brzo pukao. Turska je nastavila da proziva Švedsku zbog njenog odbijanja da preda Кurde optužene da su militanti, a Mađarska, saveznica Ankare, takođe je signalizovala protivljenje. Na kraju, Finska je odlučila da krene dalje bez Švedske, pridruživši se Alijansi u aprilu nakon što je Turska odobrila njeno članstvo.

Uz navođenje nespremnosti Švedske da izruči ljude koje Ankara smatra teroristima, Turska se takođe žalila na proteste protiv Erdogana održane u Švedskoj i demonstracije sa spaljivanjem Кurana.

Te pritužbe bile su u skladu sa populističkom retorikom koju je Erdogan koristio kod kuće, naročito tokom predsjedničkih izbora u maju, kada je svoje protivnike prikazao kao simpatizere kurdskih militanata i kao neprijatelje tradicionalnih muslimanskih porodičnih vrijednosti.

Sinan Ulgen, viši saradnik u Karengi institutu u Briselu, rekao je da, iako postoji “domaći ugao” u odnosu Turske prema Švedskoj, koju je Erdogan koristio da zaradi političku podršku, njegovo protivljenje “nikada nije bilo samo izborno oruđe“. Umjesto toga, rekao je Ulgen, to je bila poluga da se izvuku ustupci od Sjedinjenih Država.

Erdoganove provokativne opaske uoči ovogodišnjeg samita navele su zvaničnike i analitičare da se zapitaju da li je kandidatura Švedske osuđena na propast ili je Erdogan pokazivao mišiće.

– Ovo je njegov stil pregovaranja. On zna da Turska neće ući u EU. Ali on želi da Evropljani takođe stave nešto na sto pored napora SAD prodaju F-16 Turskoj – rekla je Ajdintasbas.

Njegovi komentari o EU članstvu takođe su bili prozivka na račun Zapada.

– On se ruga NATO retorici o vrijednostima i svodi ga na jednostavno davanje i uzimanje – rekla je ona.

EU odbacuje ideju o vezivanju kandidature Švedske sa EU proširenjem.

– Ne možete povezati ta dva procesa – rekla je u ponedjeljak Dejna Spinant, portparolka Evropske komisije.

Ana Vislander, direktorka za sjevernu Evropu u Atlantskom savjetu, prošle nedjelje je predvidjela Erdoganov preokret.

– Moguće je da je Erdogan inscenirao ovo kako bi mogao da bude dobar momak. Spasao je samit davanjem zelenog svjetla – rekla je, prenosi Vašington post.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu