Politika

OTIMAJU IMOVINU PO MODELU MILA ĐUKANOVIĆA Opasnosti za Srpsku nakon odluke Ustavnog suda BiH

Odluka Ustavnog suda BiH kojom zabranjuje upisivanje svojine nad poljoprivrednim zemljištem na Republiku Srpsku, po svemu sudeći, biće još jedna od onih odluka koje nikada neće biti provedene, jer bi u suprotnom mogla da ima opasne posljedice po Srpsku.

OTIMAJU IMOVINU PO MODELU MILA ĐUKANOVIĆA Opasnosti za Srpsku nakon odluke Ustavnog suda BiH
FOTO: KLIX
Ustavni sud BiH

To proizlazi iz reakcija stručnjaka pravne struke i političara iz Srpske nakon što je Ustavni sud BiH u petak donio spornu odluku. Naime, Ustavni sud BiH je odlučio da je neustavan član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS kojim je propisano da zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS. Sud smatra da je to državna imovina i da je u nadležnosti institucija BiH.

Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske i advokat Milan Petković kaže da je očito da se Ustavni sud upustio u raspravu o onome što nije njegova nadležnost i predstavlja grubo zadiranje u nadležnost RS.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Milan Petković

Ustavom RS je propisao da su pitanja svojinska i obligaciona u cjelosti u nadležnosti RS i ona je ta koja štiti svoju imovinu. Ukoliko bi se ispoštovala odluka i poljoprivredno zemljište knjižilo na BiH, to bi značilo otimanje zemljišta Republike Srpske, nešto slično onome što se u Crnoj Gori radi zakonom, a ovdje se radi odlukom suda. Poljoprivredno zemljište uopšte nije bilo pitanje prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma i smatram da je ovo oblik revizije Dejtonskog sporazuma putem Ustavnog suda BiH – kaže Petković za Srpskainfo.

Profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović smatra da spornu odluku Ustavnog suda BiH treba javno odbaciti.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Dejtonski sporazum je jači u odnosu na njihove zakone. U hijerarhiji, Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni ugovor javno-pravnog karaktera i on je definisao odnose u podjeli imovine tako što je utvrdio liniju razgraničenja između RS i FBiH, a za sporni dio Distrikta Brčko je to pitanje riješio arbitražom. Država nema nikakve ingerencije nad poljoprivrednim zemljištem RS, jer je povučena jasna linija. Rečeno je da je to državna imovina, ali Republike Srpske. Takvu odluku suda ne treba izvršiti – kategoričan je Popović.

Banjalučki advokat Željko Bubić kaže da se radi o kontinuitetu odluka koje se donose protiv Srpske, te da je sporan i način odlučivanja i sam način glasanja.

Pročitajte još

– Jasno je da se sudske odluke moraju poštovati, između ostalog i odluke Ustavnog suda BiH, kao najviše pravne instance. Međutim, ako ostane ovakav stav, posljedica bi mogla da bude izuzimanje značajnog dijela poljoprivrednog zemljišta i prebacivanja odlučivanja na nivo BiH. Na ovaj način mi bismo došli u situaciju da, bez neke redovne procedure koja je propisana zakonom, sudski i pravosudni organ uzme u svoju nadležnost donošenje odluke o jednom veoma važnom pitanju, koje se tiče zemljišta. Riječ je o narušavanju integriteta Srpske. Čisto razvlašćivanje RS putem pravosudnih institucija, zbog čega je između ostalog u ranijem periodu bilo govora i o osnivanju ministarstva poljoprivrede na nivou BiH – naglašava Bubić.

Politika je svoje rekla već u petak kada je Ustavni sud BiH saopštio da je donio pomenutu odluku, koja će u cjelosti naknadno biti objavljena.

Srpski član Predsjednišva BiH i lider SNSD Milorad Dodik poručio je da je Ustavni sud mjesto manipulacije kao što je u slučaju poljoprivrednog zemljišta.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Poljoprivredno zemljište nije nadležnost BiH, Ustavni sud ne može da bude ustavotvorac i daje prava. Takav Ustavni sud ne koristi za borbu i stvaranje pravne države. Oni promovišu nepravo. Ako su oni danas utvrdili da zemljište ne pripada određenom nivou vlasti, tj. entitetima, i da pripada BiH, onda krši Ustav. Ustavni sud krši Ustav. Svo zemljište i svi objekti pripadaju entitetima – rekao je Dodik.

Ako se podsjetimo šta je bila namjena prilikom izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, jasno je šta bi značilo kada bi RS ispoštovala odluku Ustavnog suda BiH.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

– Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu će omogućiti upis desetina hiljada hektara zemljišta u svojinu RS i one će biti na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima. Nekoliko desetina hiljada hektara dobrog zemljišta, koje je pripadalo raznim društvenim preduzećima i poljoprivrednim kombinatima, koje je sada ili upisano kao vlasništvo nekih privatnih lica ili je negdje u sporu na sudu. Kad to riješimo kroz zakon, moći ćemo da potpuno riješimo pitanje koncesija, zakupa i korištenja tog zemljišta – izjavio je u martu prošle godine ministar poljoprivrede Boris Pašalić.

Ministarstvo: Politički razlozi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS smatra da je Ustavni sud BiH iz političkih razloga donio ovakvu odluku.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Bosna i Hercegovina po Ustavu BiH nema svoju imovinu, nego imovina pripada entitetima, osim ako su se u određenom slučaju o tome usaglasili entiteti. Ustav BiH ni u jednom dijelu ne daje izričito pravo BiH, niti daje nadležnost bilo kom organu BiH da kroz zakonodavnu ili drugu normativnu aktivnost reguliše imovinska prava na poljoprivrednom zemljištu – navodi se u saopštenju Ministarstva.

Gdje je prekršen Ustav BiH?

Šta piše u odredbama Ustava BiH koje navodno krši Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS?

U članu I/1 navodi se: „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modifikovano ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN, kao i u drugim međunarodnim organizacijama“.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Član III/3.b) govori o nadležnostima i kaže: „Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija BiH. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta“.

I na kraju, član IV/4.e) koji se odnosi na ovlaštenja, kaže da „ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta“.

Maja Bašić, Slobodan Popadić