Jedna od najproblematičnijih grupa namirnica su one koje sadrže goitrogene supstance koje ometaju sposobnost štitne žlezde da koristi jod, koji je ključan za sintezu hormona. U ovu grupu spadaju sirovi kupus, kelj, brokoli, prokelj, karfiol, soja, repa, spanać i kikiriki. Dobra vijest je da se kuvanjem znatno smanjuje njihov negativan uticaj.
Rafinisani šećeri i ugljeni hidrati, poput bijelog brašna, peciva, tjestenina, kolača i gaziranih pića, izazivaju nagle skokove šećera u krvi, što doprinosi upalnim procesima u tijelu i dodatno opterećuje štitnu žlijezdu.
Soja i proizvodi od soje, poput tofu sira, sojinog mleka i soja sosa, mogu ometati apsorpciju hormona kod osoba koje već uzimaju terapiju za štitnu žlijezdu, pa se preporučuje oprez u konzumaciji.
Dugotrajan nedostatak joda u ishrani takođe može imati štetan efekat, budući da bez joda štitna žlijezda ne može pravilno funkcionisati. Zbog toga je važno umjereno koristiti jodiranu so i povremeno unositi hranu bogatu ovim mineralom, piše Stil.
Prerađeno meso, poput viršli, pašteta i drugih suhomesnatih proizvoda, kao i trans-masti koje se nalaze u margarinu i prženoj hrani, doprinose inflamaciji organizma, što dodatno može pogoršati stanje štitne žlijezde, naročito kod autoimunih stanja.
Takođe, prekomjeran unos kofeina i alkohola može iritirati štitastu žlezdu, poremetiti ravnotežu hormona i izazvati dodatne tegobe.
Vještački zaslađivači i aditivi, kao što su aspartam, sukraloza i razni emulgatori, mogu kod osoba sa Hašimotovim sindromom izazvati pogoršanje simptoma i nove autoimune reakcije.
Ukoliko postoji sumnja na probleme sa štitnom žlijezdom, ili je ona već dijagnostikovana, od velike je važnosti da se o ishrani posavjetujete s ljekarom ili nutricionistom. Pravilno izbalansirana ishrana može imati ogroman uticaj na stabilizaciju hormona i poboljšanje cjelokupnog zdravstvenog stanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu