Pomoćnik direktora analitike Privredne komore Srbije Bojan Stanić kaže da je privreda Srbije mala i da izvoz industrijskih metala u svjetskim razmjerama nije značajan, ali na tržištu Evrope jeste. Ističe da je to grana industrije koja ima perspektivu.
Bojan Stanić kaže da je stanje na tržištu osnovnih industrijskih metala takvo da su cijene visoke, što je posljedica gotovo rekordnog rasta iz 2021. godine.
– Kada pogledamo tržište bakra, vidimo ipak da dolazi do određenog hlađenja – cijena je počela da pada i od početka godine je u padu za oko dva procenta. Trenutno se na londonskoj berzi kreće oko 9.500 dolara po metričkoj toni – navodi Stanić.
Ističe da ima i naznaka stabilizacije cijena kada je u pitanju čelik, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Iako tamo dolazi do rasta ponude, pitanje je šta će biti sa ponudom u Kini s obzirom na to da se govori o tome da će tokom Olimpijskih igara biti smanjena proizvodnja – kaže Stanić.
Kada je u pitanju litijum, Stanić kaže da je prošle godine zabilježen rekordan rast – gotovo pet puta je porasla cijena na kineskoj berzi.
– Možemo slobodno reći da postoji jagma za litijumom, pa se očekuje da cijena nastavi da raste i tokom ove godine – predviđa Stanić.
Kaže da je nafta dostigla sedmogodišnji maksimum, prije svega zbog geopolitičkih razloga.
Raste ponuda
Krajem prošle godine ukinute su izvozne kvote između Sjedinjenih Američkih Država i i Evropske unije, a Bojan Stanić kaže da je to prije svega uticalo na odnose SAD i EU i da je jedan korak ka otopljavanju odnosa nakon političkih promjena u Vašingtonu.
– I dalje ostaju kvote na uvoz čelika iz trećih zemalja u EU, što uključuje i Srbiju. Razumljivo je zašto oni štite domaću industriju, ali treba imati u vidu da Srbija ima i potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa EU i da je zemlja kandidat – podsjeća Stanić.
Kaže da se na primjeru bakra vidi da raste ponuda, pogotovo iz Južne Amerike, pa se očekuje da u ovoj godini dođe do izbalansiranosti ponude i potražnje za bakrom, dok bi tokom 2023. postojao i suficit.
– Kod čelika je to malo drugačije, ali posebno je bitno istaći da zavisi i od drugih faktora, prije svega od toga šta se dešava na tržištu Kine, koja ja glavni proizvođač i potrošač – objašnjava Stanić.
I zlato je bilježilo rekordne cijene prošle godine, a Stanić kaže da nakon pada sada stagnira i iznosi oko 800 dolara po unci.
– Bitno je da je tokom 2021. probijena ta psihološka granica od 2.000, a poslije je došlo do pada. Zlato je mjera vrijednosti i kada imate kriznu situaciju, cijena raste. Kada imate oporavak i povoljne uslove za ulaganje, ona pada. Trenutno tržište ne zna šta će se desiti sa oporavkom tokom 2022. godine – ističe Stanić.
“Zelena tranzicija neophodna”
Da je velika tražnja za metalima govori i činjenica da su željezara u Smederevu i borski rudnik vodeći srpski izvoznici.
Bojan Stanić kaže da je privreda Srbije relativno mala i da izvoz industrijskih metala u svjetskim razmjerama nije značajan, ali na tržištu Evrope jeste.
– Imamo nova proširenja područja za eksploataciju bakra u okolini Bora i očekuje se da izvoz Srbije u Evropi bude odmah poslije Poljske. To jeste grana industrije koja ima perspektivu u Srbiji – naglašava Stanić.
Analize pokazuju i da će energetska tranzicija svijet, u naredne tri decenije, koštati više od 170 triliona dolara. Stanić ističe da je zelena tranzicija neophodna i da je potrebno što pre se u nju uključiti, prenosi Blic.
– Sa druge strane, treba da bude razumna i postepena, da ne bi došlo do ugrožavanja ekonomskog sistema. Posebno je bitno da bude dodatnog razumijevanja za zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju, kao što je Srbija – kaže Stanić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu