Evropska komisija predložila je bržu deportaciju migranata koji ne ispunjavaju uslove za azil, navodi se u dokumentu koji je danas poslat državama EU i predviđa “efikasno sprovođenje” odluka u tom smislu.
Prijedlog, koji je takođe objavljen u javnosti, kaže da bi, iako bi deportacije bile dobrovoljne, EU pomogla matičnim zemljama da bolje integrišu migrante, što će, kako se nada, ohrabriti više ljudi na povratak.
Komisija bi, takođe, mogla potencijalno kazniti vlade EU koje ne ispunjavaju predložena nova pravila o deportaciji.
Prijedlog na 12 stranica dio je šireg plana Komisije koji je pokrenut prošlog septembra za reviziju migracionih propisa kako bi se riješile godine ogorčenja među državama EU i pružila bolja dobrodošlica izbjeglicama koje bježe sa Bliskog istoka i Afrike.
Više od milion ljudi stiglo je do obala EU 2015. godine, što je bio ogroman pritisak na mreže bezbjednosti i socijalne zaštite, a što je ujedno i ojačalo desničare.
– Komisija će težiti zajedničkom sistemu povratka koji bolje funkcioniše – kaže se u dokumentu od desetog februara, gdje se povratak odnosi na deportacije.
U dokumentu se nagovještava brža deportacija, uz poziv na “sprovođenje postupaka povratka, poput izdavanja odluka o povratku i njihovog efikasnog sprovođenja”.
Komisija se nada da povećanjem broja deportacija može da ubijedi vlade EU da otvore više pravnih puteva onima kojima je odobren azil i omogući im pristup školama, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i radnim mjestima.
U prijedlogu se kaže da je nerealno da bi EU, bogati blok od skoro 500 miliona ljudi, mogla primiti sve migrante. U dokumentu se kaže da je 2019. godine samo 30 onih onih koji se prvi put prijavljuju za azil u stvari zahtijevalo zaštitu.
Međutim, države EU vraćaju kući tek trećinu onih koji bi trebali da budu deportovani, a malo je onih koji su voljni da odu dobrovoljno, iako je Komisija primijetila da je pandemija virusa korona otežala slanje ljudi natrag.
– Iako ograničenja putovanja ostaju na snazi širom svijeta, postupci za azil i povratak treba da se nastave – navodi Komisija, iznoseći nedostatak resursa u državama EU, dugotrajne žalbene procese i migrante koji se pokušavaju sakriti od vlasti kao prepreke bržoj deportaciji.
Nakon višegodišnjeg fokusiranja na dogovaranje sistema preseljenja EU za smještaj tražilaca azila širom bloka, fokus na deportacijama ima za cilj da vladama EU pokaže da će pomoć biti pružena samo onima kojima treba i da bi im države trebale pomoći.
Svađe oko toga gdje locirati ili prebaciti ljude prouzrokovale su tenzije između zemalja Sredozemlja, u koje uglavnom stižu, nevoljnih istočnih država i bogatijih sjevernih država u kojima mnogi od došljaka pretenduju da žive.
Međutim, prijedlog Komisije, sa kojim se mora složiti svih 27 vlada EU, ima za cilj stvaranje dobrovoljnog sistema, što znači da se migrantima pomaže da se reintegrišu u svoje matične zemlje novcem i drugom podrškom EU.
– Komisija će usvojiti strategiju dobrovoljnog povratka i reintegracije – navodi se u dokumentu, dodajući da bi blok mogao proširiti svoje programe pomoći i savjetovanja za povratnike.
U dokumentu se navodi da dobrovoljni povratak u kombinaciji sa efikasnim strategijama reintegracije povećava stopu prihvatanja i uspjeha ovih operacija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu