Mnoge plaže koje privlače turiste mogle bi se pretvoriti u kamene s porastom nivoa mora, vremenskim promjenama i zbog drugih faktora koji odnose pijesak s pješčanih plaža koje sada čine trećinu svih obala.
Procjenjuje se da bi veliki dijelovi plaža u gusto naseljenim područjima mogli nestati.
Turistička odredišta kojima su pješčane plaže glavni turistički proizvod vjerojatno će biti suočene s teškim posljedicama – kaže obalski okeanografMihalis Vousdoukas iz zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije u talijanskoj Ispri i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change.
Osim što predstavljaju izvor prihoda pješčane obale igraju i ključnu ulogu u očuvanju okoline.
– Pješčane plaže važna su staništa koja pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta. One uz to i štite obale od djelovanja oluja pa bi bez pješčanih plaža drugi dijelovi okoline mogli biti pogođeni djelovanjem talasa i nadiranjem slane vode – dodaje Vousdoukas.
Porast nivoa mora ubrzao se proteklih desetljeća, a kao glavni uzrok izdvaja se termalna ekspanzija – širenje ugrijane vode i otapanje leda na kopnu poput ledenjaka i ledenih ploča.
Naučnici su analizirali satelitske snimke koje pokazuju promjene na obalama tokom protekla tri desetljeća i te su trendove primjenili na dva moguća scenarija klimatskih promjena od kojih jedan uključuje umjereni uticaj emisije stakleničkih plinova koji izazivaju klimatske promjene, a drugi visok nivo emisije stakleničkih plinova koji rezultiraju snažnijim klimatskim promjenama.
Naučnici su procijenili da će do 2050. nastupiti gubitak od 13,6 odsto do 15,2 odsto svih plaža, što odgovara gubitku pješčanih plaža u dužini od 36.097 do 40.511 kilometara. Do 2100. procjenjuju da će nestati 35,7 odsto do 49,5 odsto plaža koje obuhvaćaju 95.061 do 131.745 kilometara obale.
Australija bi po takvih scenarijima mogla izgubiti najviše pješčanih plaža – do 14.849 kilometara plaža do 2100. što predstavlja polovinu njezinih današnjih plaža.
Kanada bi mogla biti druga po gubicima pješčanih plaža s izgubljenih do 14.425 kilometara. Slijedi Čile s gubitkom do 6659 kilometara pješčanih plaža, Meksiko ( do 5.488 kilometara), Kina (do 5.440 kilometara), SAD (do 5.530 kilometara), Rusija (do 4.762 kilometara) i Argentina (do 3.739 kilometara), piše Hina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu