Govoreći o procesu imenovanja novog visokog predstavnika, Krišok je naglasio da govori kao predstavnik Kancelarije visokog predstavnika, a ne kao predstavnik američke administracije.
Na pitanje o mogućem imenovanju novog visokog predstavnika do 14. jula, rekao je da ne želi komentarisati kandidate, ali da odluka Upravnog odbora PIK pokazuje koliko se institucija OHR smatra važnom.
– Činjenica da su se članovi Upravnog odbora PIK odlučili da me imenuju kao privremenog visokog predstavnika, te činjenica da su odlučili da će se pokušati imenovati novi do 14. jula, znak je da se oni slažu oko toga koliko je ova institucija važna, koliko je važan mandat ove institucije, koliko je važna stabilnost u BiH – naveo je u razgovoru za Federalnu televiziju.
Bonska ovlaštenja
Komentarišući navode o smanjenju ovlaštenja OHR, Krišok je rekao da ima puna ovlaštenja visokog predstavnika.
– Važno je naglasiti da ja imam puna ovlaštenja visokog predstavnika, a to uključuje i korištenje bonskih ovlaštenja ukoliko bude ozbiljno ugrožen Dejtonski mirovni sporazum ili mir i stabilnost u BiH. Korištenje bonskih ovlaštenja nikada se nije koristilo kao prvo rješenje, kao prva opcija. Uvijek smo nastojali prvo podsticati lokalne vlasti da preuzmu lidersku ulogu i da same nađu rješenje za problem – pojašnjava on.
Govoreći o predstojećim izborima, Krišok je rekao da će OHR sarađivati sa izabranim liderima na svim nivoima vlasti, bez obzira na rezultate izbora.
– Mi se u svakom slučaju u OHR radujemo što ćemo sarađivati sa izabranim liderima na različitim nivoima vlasti, u oba entiteta i na državnom nivou. Kada sarađujete s nekim, nije neophodno da se slažete oko svakog pitanja. Važno je da možete komunicirati na otvoren, iskren način, da dijelite zajedničke vrijednosti, a naše ključne vrijednosti su potpuno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, značaj mira i stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i ustavnog poretka ove zemlje – ističe on.
Problem BHRT
Govoreći o problemima javnog RTV sistema i položaju BHRT, Krišok je podsjetio da su domaći političari nedavnom odlukom o dodjeljivanju šest miliona pokazali da mogu djelovati kada postoji volja.
Pozvao je domaće vlasti da pronađu dugoročno i održivo rješenje za finansiranje i upravljanje BHRT-om. Naglasio je da sama činjenica da je problem težak ne znači da ga treba rješavati OHR.
– Samo zato što je pitanje od velikog značaja ili što je neki problem težak, to ne znači da OHR treba prvi rješavati to pitanje. Vjerujem da su domaće vlasti u potpunosti sposobne da nađu rješenje u skladu sa zakonom iz 2005. godine i pozivam njih i buduću vlast nakon izbora da hitno riješe to pitanje – poručio je.
Srebrenica
Govoreći uoči godišnjice genocida u Srebrenici, Krišok je rekao da je očuvanje sjećanja dužnost svih aktera u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici.
– Obilježavanje genocida u Srebrenici je dužnost svih aktera iz međunarodne zajednice i Bosne i Hercegovine. To je naša dužnost i biće mi čast da budem u Srebrenici ovaj vikend u ime Kancelarije visokog predstavnika – navodi on.
Posebno je naglasio da negiranje genocida ne može biti predstavljeno kao sloboda govora, piše Federalna.ba.
– Negiranje genocida nije samo politički govor, niti je to sloboda govora. To je napad na žrtve i na članove njihovih porodica – jasan je vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.