Tim pravnika odlučiće da li je potrebno mijenjati dijelove Zakona o visokom obrazovanju, statute fakulteta i univerziteta.
U krugu studija čiji će “plafon” studiranja biti određen na 28. godini života, pored medicine, vjerovatno će se naći stomatologija i veterina, kao i još neki fakulteti koji duže traju.
Ovo je rečeno u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju, nakon najave da će država kao jednu od mjera za podsticanje nataliteta donijeti i olakšice za studente koji odluče da postanu roditelji.
Prema tim najavama, za devojku koja zatrudni neće važiti postojeći rokovi, kao ni za oca djeteta ukoliko ima studentski status, već će polaganje ispita dogovarati sa profesorom.
Takođe, neće gubiti godinu, niti plaćati školarinu za godine provedene na trudničkom i porodiljskom bolovanju. Jedina njihova obaveza biće da studije završe do 26. godine, odnosno do 28, ako studiraju medicinu.
Univerziteti i fakulteti podržaće studente koji se odluče na roditeljstvo, a profesori kažu da su i do sada imali izrazito blagonaklon stav prema studentkinjama u drugom stanju, pišu Novosti.
– Osim opšteg razumjevanja, njih je i do sada štitio zakon jer su mogle da dobiju porodiljsko i trudničko bolovanje zamrzavanjem godine. Novost je što se to sada odnosi i na mladiće, odnosno studente buduće očeve – kaže prorektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Branislav Boričić.
Da se na trudne studentkinje gledalo sa simpatijama, kaže nam i jedna majka koja je fakultet završila kao trudnica.
– Bila sam apsolvent sa tri nepoložena ispita kada sam ostala u drugom stanju. Učila sam i spremala ispite, a kod profesora sam nailazila na izuzetno razumjevanje, pa sam i ispite uspješno položila prije rođenja kćerke – kaže ova majka, čija djevojčica sada ima devet godina.
Ipak, iako su profesori bili blagonakloni, aktuelni zakoni nisu studentkinjama davali posebne povlastice.
One su mogle da na lični zahtjev zamrznu godinu i nakon porođaja nastave školovanje u istom statusu u kom su i zamrzle godinu, a isti tretman čekao ih je i u slučaju “zamrzavanja” studija zbog njege i liječenja djeteta.
Statistika, međutim, pokazuje da se većina mladih majki sa indeksom nikada više ne vraća na fakultet, ili se vraća – neuspješno. Nove mjere trebalo bi da riješe ovaj problem.
Tatjana Macura, predsjednica Udruženja “Mame su zakon” ističe da studentkinje više neće morati da zavise od dobre volje profesora.
– Pošto univerziteti po zakonu imaju autonomiju, oni su već u nekim slučajevima izlazili u susret trudnicama studentkinjama – kaže Macura za “Novosti”.
– Danas znamo da to nije mali broj djevojaka, s obzirom na to da ih je prema podacima Zavoda za statistiku u 2019. godini bilo 930, što znači da ih je sada vjerovatno oko 1.000. I dobro je da država razmišlja o njima, s obzirom na to da one nemaju nikakav radni status i da ih je zakon do sada zaobilazio, zato će i njima najavljena pomoć od 300.000 dinara i te kako značiti.
– Zato mislim da je ovo sjajna mjera i da će prije svega značiti onima koji su najugroženiji, jer danas neke žene primaju po 1.000 dinara. NJima je 300.000 dinara kao kuća – kaže Macura.
Ona se nada da će najavljeni propis prepoznati sve korisnike prava i da neće biti izuzetka u primjeni, odnosno da će se pravo odnositi na sve porodilje jednako, jer bi to mnogo značilo korisnicama koje su do sada bile zapostavljene ili su trpjele loše posljedice Zakona o finansijskoj podršci porodici sa djecom.
Kragujevac dobar primjer
Dobar primjer pomoći trudnim studentkinjama je Univerzitet u Kragujevcu, koji je još prije dvije godine donio odluku da se one oslobode školarine kao i ostalih naknada na fakultetu, ali i da budu oslobođene prisustva na nastavi i vježbama kako im to ne bi predstavljalo uslov za izlazak na ispit.
Zahvaljujući ovim mjerama, one su mogle da uštede i do 1.000 evra kada se zbroje svi troškovi i prijave ispita i uplate za više godine studija.
Za 10 mjeseci umrlo više od 20.000 ljudi nego lane
Od januara do oktobra ove godine, u Srbiji se rodilo 50.974 beba, što je u odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj prinova bio 51.753, pad od 779 odnosno 1,5 odsto.
Lista umrlih, s druge strane, u istom periodu broji 108.379 imena i, u odnosu na isti period lane, kada je broj umrlih bio 86.798, beleži se rast od 21.581 ili 24,9 procenata.
Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je umrlih sve više.
Tako se u oktobru 2021. bilježi najveći rast u odnosu na isti mjesec lane.
Naime, u 10. mjesecu ove godine preminulo je 14.666 ljudi, dok ih je u istom periodu 2020. bilo 8.353, što je 75,6 odsto više.
Visok procenat zabilježen je još u martu, aprilu i septembru. Treći mjesec bilježi 4.763 preminulih više u odnosu na mart 2020, lista u aprilu bila je duža za 4.034 imena, dok je u septembru umrlo 2.909 ljudi više nego lane.
Do sada je samo u martu, avgustu i oktobru u srpskim porodilištima na svijet došlo više beba nego u istim mjesecima prethodne godine.
Tako je u martu rođeno 5.349 djevojčica i dječaka, dok ih je lane bilo 4.705, u avgustu se bilježi rast od 4,1 odsto, a u oktobru od 0,3 procenta ili 15 beba više nego lane.
Najbrojnija grupa žena koja se odlučila na potomstvo je starosti od 30 do 34 godine, i lane ih je bilo 18.584.
Ona ističe da, tek kada neko izađe iz Beograda i vidi kako se živi u Leskovcu ili Zaječaru, shvati koliko ljudi loše žive.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu