Upotreba ovog ekološki čistog goriva u svijetu je doživjela pravu ekspanziju, a primjena komprimovanog prirodnog gasa (KPG ili CNG) sve je zastupljenija i na našem tržištu.
KPG je zapravo zemni gas koji se sabija na pritisak od 220 do 250 bara, a čiji je glavni sastojak metan. Kvalitet mu upravo i daje daje visok i ujednačen procenat metana od 97 odsto.
Negova upotreba podjednako je opravdana i sa ekonomskog i sa stanovišta zaštite životne sredine. Naime, prelaskom na korišćenje KPG-a značajno se smanjuje emisija štetnih gasova u atmosferi i poboljšava kvalitet vazduha.
Armiji vozača koji u svoje četvorotočkaše toče KPG nedavno se pridružio i Vladimir Bajić. On se na prelazak ove vrste energenta odlučio na osnovu pozitivnih iskustava brojnih prijatelja koji već imaju vozila na CNG.
Zbog prirode posla, Bajić mjesečno pređe više od 3.000 kilometara, a na ovolikoj kilometraži uštede su očigledne.
– Često putujem na relaciji Banjaluka – Novi Sad. Imam vozilo u koje je fabrički ugrađena kombinacija metan-benzin, rezervoar CNG-a je od 22 do 24 kilograma. Iz mog iskustva, potrošnja na 100 kilometara je 4,5 kilograma gasa, odnosno osam maraka, što je baš povoljno – njegova je računica.
Bajić smatra da će i sve više građana, prevoznika i udruženja, kada budu uvidjeli ekonomsku isplativost, definitivno sa benzina preći na KPG.
– Gradski prevoz u Sarajevu i Tuzli već posjeduje dio autobusa koji kao pogonsko gorivo koriste komprimovani prirodni gas – podsjeća on.
Pionir u korišćenju KPG u domaćoj industriji je firma “Tanasić”, za preradu voća i povrća, koja ovaj energent upotrebljava već tri godine.
– Prije smo koristili mazut, ali smo imali problema jer mazut ne može da sagori do kraja i ostaju čestice čađi. To je bio najveći razlog da pređemo na CNG, koji je čist sto posto. Kvalitet gasa je uvijek isti, pa se kotao ne mora svaki put podešavati kad stigne isporuka gasa, što su velike prednosti u proizvodnji. Mi gorionik nismo pomjerali već tri godine – priča Rade Tanasić, uz napomenu da je ovo ekološko gorivo jedan od načina očuvanja životne sredine.
Primjećuje i da sve više drugih privrednika prelazi na KPG, jer ne moraju lagerovati ovaj gas, za razliku od mazuta.
– Mi smo mazut morali da lagerujemo u dvije, tri cisterne i da u momentu uložimo 50.000 KM. Sada – kako trošimo, tako i plaćamo, ne moramo odjednom da damo sav novac i ne moramo praviti nikakve rezerve – pojašnjava Tanasić.
S obzirom da sada postoji i domaći proizvođač komprimovanog prirodnog gasa, Rafinerija nafte Brod, koja je pustila u rad postrojenje za proizvodnju KPG, ovaj energent postaje lakše dostupan potrošačima.
– Tranzicija i prelazak na gas su neminovni, a mi smo jedan od instrumenata koji će pomoći da do tog cilja brže i lakše dođemo i da privreda, kao i životna sredina, od toga ima dodatne benefite. Svakako je najbitnije kako na nivou pojedinca, tako i na nivou zajednice da se u što većoj mjeri smanji emisija štetnih materija i zaštiti životna sredina, a prelazak na prirodni gas upravo predstavlja značajan iskorak u tom pravcu. Tako je, na primjer, u poređenju sa mazutom emisija ugljen monoksida pri korišćenju KPG manja za oko 55 odsto, a azotnih oksida za čak 65 odsto – pojašnjava Aleksandar Ivanković, komercijalni direktor “Optima Grupe”.
Naravno, ne smije se zanemariti ni ekonomski pozitivan uticaj prelaska na gas.
– Same uštede zavise od više činilaca, kao što su: obim potrošnje, vrsta gasnog postrojenja, energent koji se mijenja i slično. Kao jasna ilustracija može da posluži primjer da proizvođač koji troši oko 1.000 tona mazuta godišnje prelaskom na komprimovani prirodni gas štedi oko 150.000 evra na godišnjem nivou. Samim tim, i njegov proizvod postaje cjenovno prihvatljiviji i konkurentniji na tržištu – govori Ivanković.
U ovom trenutku, ističe, jedan od glavnih izazova jeste i razvoj nerazvijene mreže benzinskih stanica. Za početak, vozila na CNG imaju mogućnost punjenja direktno na stanici u Rafineriji nafte Brod, a u narednom periodu će se raditi i na uvođenju ovog proizvoda u prodaju na benzinskim stanicama Nestro.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu