Magazin

Praktični savjeti za sadnju u maju: 7 glavnih savjeta za RASAĐIVANJE PARADAJZA, paprike i patlidžana

Maj je mjesec sadnje rasada povrća u bašti. Sadnja rasada na stalno mjesto kod mladih biljaka izaziva jak stres i treba sve učiniti kako bi taj stres bio što manji.

Praktični savjeti za sadnju u maju: 7 glavnih savjeta za RASAĐIVANJE PARADAJZA, paprike i patlidžana
FOTO: ESZTER MILLER/PIXABAY

Mlade biljke treba da budu dobro razvijene, zdrave, dobro razvijenog korijena. Uslovi u periodu sadnje trebaju biti što povoljniji kako bi prijem mladih biljaka bio što bolji.

Nakon sadnje na otvorenom, povećava se transpiracija mlade biljke, a gubitak korijenovog sistema može biti i do 85%. Zbog toga je veoma važno da su biljke dobro razvijene, a uslovi odgovarajući.

Savjeti za rasađivanje

Biljke koje sadimo ne treba da budu ni premlade ni prestare.

Star rasad bolje se ukorjenjava, ali sporo napreduje, gubi rodni potencijal. Suviše mlad rasad teže se ukorenjuje, skloniji je pojavi ožegotina i propadanju.

FOTO:  НАДЕЖДА МЕЛЬНИКОВА/PIXABAY
FOTO: НАДЕЖДА МЕЛЬНИКОВА/PIXABAY

Optimalno razvijen rasad polako se prilagođava stalnom mestu i uslovima spoljne sredine. Proces kaljenja treba da je obavljen prije sadnje. Rasad različitih vrsta povrća ima različite zahtjeve u pogledu temperature zemljišta i vazduha.

Paradajz je vrsta koja se prva sadi, jer je za rasad paradajza dovoljna temperatura zemljišta od 8 do 10°C. Za papriku i patlidžan zemljište treba da su ugreje, a sadnja se obavlja kada je temperatura zemljišta 15°C. Nekoliko sati pre sadnje potrebno je zaliti saksije i kontejnere sa rasadom kako bi se korijen sa zemljom izvadio neoštećen, prenosi Agroklub.

Pročitajte još

Sadnju ne obavljati po suvom i sunčanom danu. Najbolje je sadnju na malim parcelama obaviti kada je oblačno ili pred kišu. Ukoliko je dan suv i osunčan, sadnju obavite pred veče. Sadnju po vetrovitom vremenu treba izbegavati jer vjetar povećava transpiraciju i stres koji mlade biljke doživljavaju. U maju je još uvijek moguća pojava mraza i posađen rasad treba zaštititi.

Kao zaštitu možemo koristiti agrotekstil, plastične flaše, papirne fišeke, namenska zvona za zaštitu biljaka. Rasad paradajza sadi se dublje.

Ljubomir Kačavenda
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Razlog tome je što paradajz razvija korijenje na dijelu stabla koji zatrpamo zemljom. Na ovaj način dobijamo biljku sa jakim korenovim sistemom.

Ukoliko biljka na posađenom mjestu propadne, posadite novu, ali pazite da bar 10cm udaljite novu jamu za rasad.

To je važno kako biste izbjegli patogene mikroorganizme ili štetočine koji su doveli do propadanja prethodne biljke.

Kako bismo spriječili propadanje rasada celera i kupusnjača, možemo biljke nakon sadnje zaliti rastvorom divizime.

Prvu prihranu posađenih biljaka obavite dvije nedjelje nakon sadnje.

Do tad će već biti razvijeno novo korijenje koje će biti spremno da usvoji hraniva.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu