To bi ugrubo bila definicija frilensinga, kojem se ljudi u svijetu sve više okreću, jer im pruža mogućnost da kvalitetnije upravljaju svojim vremenom i ujedno zarađuju. Oni obavljaju posao po ugovoru za jednu ili više kompanija, ali nisu tamo zaposleni.
I u Bosni i Hercegovini mladi se odlučuju za frilens poslove, ali češće iz drugih razloga – jer ne mogu drugačije da nađu sebi posao.
Bježe iz kancelarija
Među frilenserima najviše je programera, dizajnera, onlajn nastavnika i drugih IT stručnjaka, a poslodavci su im uglavnom strane kompanije, te je znanje engleskog jezika obavezno.
Gradimir Stanković je već nekoliko godina vlasnik agencije za digitalni marketing u Banjaluci, a poslovne početke napravio je upravo u frilensingu. Već sa 14, 15 godina počeo je polako da pronalazi različite ponude putem interneta za manje frilens poslove, kao što je izrada sajtova, logotipa, grafički dizajn. Danas, u okviru svojih edukacija, mlade uči kako da se bave modernim poslovima i biraju svoje radno vrijeme i okruženje.
– Mladi se u posljednje vrijeme definitivno okreću frilens poslovima, gdje nisu vezani za fiksno radno vrijeme i određenu lokaciju. Tu ima dosta jednokratnih poslova plus prilika da naprave vlastiti onlajn biznis kroz razvoj usluge ili nekog servisa koji onda dalje mogu plasirati na internacionalno tržište, putem interneta. Mnogo je različitih oblasti i stvari koje se danas mogu raditi na taj način – priča on.
Napominje da je IT firmama u svijetu sve teže da pronađu zaposlene koji će raditi na klasičan način, iz kancelarije. U svijesti mladih je i da ne žele, kao roditelji, da provode osam sati zatvoreni u kancelariji.
Registracija
– Danas i kod nas mnoge IT firme pružaju veliki broj povlastica i mogućnosti za zaposlene da rade u vremenu kada njima odgovara i sa mjesta koje sami biraju, odnosno da ne provode vrijeme u kancelariji. Naravno, postoje i dalje mnoge pozicije gdje to po prirodi posla i fizički nije moguće, ali kada su u pitanju IT i srodne djelatnosti, mnoge stvari se mogu realizovati na taj način. Potrebno je samo ispoštovati krajnji rok za posao – govori Stanković.
Svako ko ostvaruje prihod od frilensinga, kaže on, trebalo bi da se registruje kao samostalni preduzetnik, da se prijavi na prosječnu platu i uplaćuje doprinose, jer mu to obezbjeđuje zdravstveno osiguranje i ostalo. Kako kaže, mnoge njegove kolege, koje rade za međunarodno tržište, imaju registrovanu firmu jer im to omogućava da izdaju račun za urađen posao.
I iz Poreske uprave RS već duže vrijeme pozivaju radnike koji ostvaruju prihode iz inostranstva, uključujući i frilensere, da registruju posao koji obavljaju i uplate porez.
Od ukupno 323 fizička lica koja su, prema podacima banaka, ostvarila prihod u ukupnom iznosu od 7.377.091 KM obavještenja o njihovoj obavezi prijavljivanja tih prihoda zaprimilo je 264 fizičkih lica.
– Ukupno 128 fizičkih lica je na osnovu ovih obavještenja prijavilo prihode na osnovu kojeg je porez u ukupnom iznosu od 321.882 KM. U ovom periodu prihode je prijavilo i 29 fizičkih lica sa ukupnim iznosom od 1.234.934, koji nisu na spisku koji je dobijen od banaka, a za koje se može pretpostaviti da su prihode prijavili kao rezultat provedenih aktivnosti Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave u ovom periodu – rekli su iz Poreske uprave RS.
Takođe, daljnim aktivnostima inspektora Odjeljenja na terenu, 62 fizička lica prijavila su ukupne prihode od 2,4 miliona KM, na osnovu čega je utvrđeno poreza u iznosu od 241.119 KM.
– Na osnovu svega navedenog, u prvih 10 mjeseci prijavljeno je novih prihoda u ukupnom iznosu od 6.861.259 KM, odnosno poreza u iznosu od 686.125 KM – naveli su iz Poreske uprave.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu