Razlog je taj što Slaven Kovačević, inače savjetnik Željka Komšića, nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
– Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora. „Konstitutivni narodi“ očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu – navodi Sud u saopštenju.
Ocjenjuje se da Ustav BiH pravi razliku između sljedećih kategorija stanovništva: “konstitutivnih naroda” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “ostalih i građana (pripadnika etničkih manjina i onih koji se ne izjašnjavaju o pripadnosti bilo kojoj etničkoj grupi). Za određivanje etničke pripadnosti nisu potrebni nikakvi objektivni kriterijumi kao što su jezik ili religija; ljudi sami o tome odlučuju.
– Odredbe koje daju privilegije “konstitutivnim narodima” tri dominantne etničke grupe, uvrštene su u Ustav nakon što su usaglašeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma, navodno zbog insistiranja nekih od strana. Na državnom nivou uvedeni su aranžmani podjele vlasti. Na primjer, gornji dom državnog parlamenta, Dom naroda, sastoji se od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije i pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije i jedan Srbin iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjasne da pripadaju jednoj od tri dominantne etničke grupe imaju pravo kandidovanja za Dom naroda i Predsjedništvo. Štaviše, u izboru srpskih članova Doma naroda (posrednim izborima) i Predsjedništva (neposrednim izborima) mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Republici Srpskoj, dok u izboru bošnjačkih i hrvatskih pripadnika tih institucija mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Federaciji – primjećuje Evropski sud.
Nasuprot tome, na izborima za Predstavnički dom nema etničkog kriterija, navode u saopštenju.
– Gospodin Kovačević se etnički ne izjašnjava. Živi u Sarajevu koje se nalazi u Federaciji. Naveo je da kandidati koji najbolje zastupaju njegove političke stavove nisu bili iz “odgovarajućeg” entiteta i/ili “odgovarajućeg” etničkog porijekla, tako da nije mogao glasati za njih na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2022. godine – navode.
Sud tvrdi da je uzeo u obzir istorijski kontekst, prije svega da je cilj spornih aranžmana podjele vlasti bio okončanje brutalnog sukoba.
– Priroda sukoba je bila takva da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Stoga se ne može isključiti da bi postojanje gornjeg doma sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uslovom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese “konstitutivnih naroda“. Međutim, donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda. Iz tog razloga, u njemu moraju biti zastupljeni svi segmenti društva. Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora – saopštava Sud.
Evropski sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini, i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uslova etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, Sud je naveo da je Predsjedništvo političko tijelo „države, a ne entiteta“ i da njegova politika i odluke tiču se svih građana Bosne i Hercegovine.
– Osim toga, Sud je zauzeo stav da stvarna politička demokratija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga. Stoga, glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju. Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminisati “ostale i građane BiH morao bi uključivati etničku zastupljenost na nivou cijele države – smatraju sudije, među kojima je bio i Faris Vehabović, sudija iz BiH.
Povodom pritužbe Kovačevića da je teritorija BiH podijeljena na izborne jedinice, da su neki članovi Predstavničkog doma birani sa kompenzacijskih lista, te da delegati u Domu naroda nisu direktno birani, Sud se jednoglasno složio sa Vladom (sa BiH) da podnosilac apelacije nije iskoristio sva pravna sredstva dostupna na nacionalnom nivou, a posebno ustavnu žalbu. Stoga je Sud odbio ovu pritužbu.
– Što se tiče tvrdnje g. Kovačevića da nije imao djelotvoran domaći pravni lijek u vezi sa pritužbama zbog diskriminacije, budući da se te pritužbe odnose na sam sadržaj ustavnih i zakonskih odredbi, a ne na način na koji su te odredbe primijenjene u konkretnom slučaju, Sud je jednoglasno odlučio da je pritužba po članu 13. neosnovana i odbio je – saopšteno je.
Komplatna presuda na engleskom jeziku dostupna je na ovom linku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu