Organizacija ovih akcija je bila tradicionalna aktivnost prethodnih administracija i njihovo održavanje su, kao i uvijek, očekivali Banjalučani. Međutim, ove godine se dogodio izuzetak akcije nisu održane i nijedan gram kabastog otpada na ovaj način nije prikupljen.
Koliki je njihov značaj najbolje govori činjenica da se prethodnih godina na ovaj način u prosjeku prikupljalo između 300 i 400 tona kabastog otpada i predstavljao je jedna od vidova borbe protiv divljih deponija s kojima se Banjaluka muči.
– Stvarno je šteta što se ove godine nije održala nijedna akcija; to je bila dobra praksa koja se nije trebala prekidati. Svi smo navikli da imamo mogućnost da se besplatno riješimo krupnog otpada, starog namještaja, bijele tehnike i drugih nepotrebnih stvari iz domaćinstva. Nadam se da će ova godina biti samo izuzetak i da će Gradska uprava naći mogućnost da se proljećna i jesenja akcija čišćenja i uređenja grada održe naredne godine – poručila je Jelena V.
U Gradskoj upravi smo potražili odgovor na pitanje zašto ove godine nisu održane ove akcije.
Objasnili su da su proljećna i jesenja akcija čišćenja i uređenja grada bile predviđene Planom zajedničke komunalne potrošnje za 2021. godinu. Naveli su da je proljećna akcija čišćenja i uređenja grada bila predviđena za mart, ali da nije organizovana zato što je budžet za 2021. usvojen tek krajem aprila tekuće godine.
– Na budžet su takođe uloženi amandmani Skupštine grada, kojima su znatno smanjena sredstva za održavanje javne higijene, za oko 700.000 KM, tako da za jesenju akciju čišćenja i uređenja grada nije bilo sredstava. Takođe, ova akcija je u prošlosti imala za cilj da omogući građanima da o trošku Grada odlože kabasti otpad na deponiju, ali je najmanje bilo fizičkih lica koja su se odazivala akciji. Najčešće su to bili poslovni subjekti koji su se rješavali otpada na račun Grada, a bili su dužni isti otpad odložiti na deponiju o svom trošku – poručili su u Gradskoj upravi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu