Dren je voće zdravlja koje raste pored seoskih puteva, ima više vitamina C od pomorandže, a većina ljudi prođe pored njega kao da je korov.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Đurđevdan, jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskoj, romskoj i širem balkanskom narodnom predanju koji je ujedno i krsna slava u mnogim domaćinstvima. Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala i hrišćanskih i predhrišćanskih.
Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, svake godine donosi iste slike - porodicu na okupu, šarena jaja i posebnu atmosferu vjere i nade. Ipak, iza tih običaja krije se mnogo dublje značenje koje mnogi danas ne poznaju u potpunosti.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Mnogi vjernici se svake godine pitaju kako pravilno postupiti sa badnjakom kada praznici prođu.
Mali Božić se obilježava 14. januara i u pravoslavnoj tradiciji povezan je sa praznikom Obrezanja Isusa Hrista i danom Svetog Vasilija Velikog. U narodu se vjeruje da je ovaj datum posebno značajan, pa su se tokom vremena razvili brojni običaji i pravila kojih se ljudi pridržavaju kako bi godina bila uspješna i mirna.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru. Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.
U mnogim kućama u zapadnoj Srbiji vasilica se nikada nije pravila kao klasična pogača od bijelog pšeničnog brašna, već kao jednostavna, seljačka proja od bijelog kukuruznog brašna.
Sutra praznujemo Mali Božić, prvi dan nove godine po julijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva proslavlja još dva praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog i Obrezanje Gospodnje.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine.
Božićni običaji u srpskom narodu duboko su protkani simbolikom, a božićna pšenica zauzima posebno mjesto među njima.
Legendarni pjesnik Ljubivoje Ršumović čestitao je svima Božić. Na njegovom Instagram nalogu objavljena je kratka video poruka gdje možemo čuti šta nam čika Ršum poručuje.
Dok se Božić uglavnom doživljava kao porodični praznik radosti i rađanja, u Homolju ovaj dan čuva svoje arhaične korijene. Ovdje, na istoku Srbije, Božić se proslavlja kao spoj hrišćanstva i starih kultova predaka.
Nakon svjetovne novogodišnje euforije, vjernici ulaze u praznik rođenja Hristovog, koji za hrišćane predstavlja centralni događaj vjere. O značaju Božića, njegovoj suštini, ali i porukama u vremenu globalnih kriza, za Dnevnik je govorio sveštenik Darko Radovanović.
Božić je vrijeme kada se porodice okupljaju, kada se pale svijeće, dijeli hljeb i traži mir.
Svaka porodica koja danas proslavlja Božić, u kući ima badnjak, simbol ovog praznika i hrišćanske vjere u pravoslavlju.
Pjevačica Marija Šerifović podijelila je emotivnu poruku povodom Božića, ističući značaj zahvalnosti na ovaj sveti dan. Na svom Instagram profilu objavila je fotografiju sa sinom Mariom, uz riječi koje podsjećaju na pravu suštinu praznika. Njena poruka oduševila je mnoge.
Nakon što su preživjeli sramne uvrede na društvenim mrežama zbog skromne slavske trpeze, Milan Marković sa suprugom i šestoro djece dočekao je najradosniji hrišćanski praznik uz osmijehe i nadu koju im je donijela ljudska solidarnost.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik, ujedno praznik rođenja spasitelja Isusa Hrista.
Pjevačica Viki Miljković kaže da Božić uvijek proslavlja tradicionalno i tiho, a navodi i da je ranije sve to bilo skromnije. Ono što je ovaj praznik naučio jeste da ništa nije u materijalnom već u ljubavi.
