Tako je i domaćinstvu Dragice Marković, gdje se recept za ovaj obredni kolač povodom srpske Nove godine prenosi s koljena na koljeno, sa jasnim pravilima i dubokim poštovanjem običaja.
Vasilica koja se pravi 14. januara za praznik Svetog Vasilija i početak nove godine po starom kalendaru uvijek je po sastojcima bila skromna. Negdje se pravi od pšeničnog, a negdje od kukuruznog brašna. Po starom običaju i receptu Dragice Marković iz Jasenice kod Valjeva, vasilica se nikad nije pekla dok je domaćica prethodno ne ukrasi. Na tijesto se obavezno stavljaju grančice badnjaka, a često i grančice drena, drveta koje u narodnom vjerovanju simbolizuje zdravlje, snagu i dugovječnost. Time vasilica dobija dodatno značenje i jasno obilježje praznika, razlikujući se od obične proje ili pogače koja se sprema tokom godine.
Recept za vasilicu
Sastojci:
600 g bijelog kukuruznog brašna
400 ml mlake vode
1 prašak za pecivo
soli po ukusu
1 kašika masti
Priprema:
Pomiješajte sve sastojke, pa ih izlijte u tepsiju koju ste prethodno premazali mašću i posuli brašnom. Ukrasite je grančicama badnjaka i drena, a po želji stavite i jezgra oraha. Pecite u rerni na 190 stepeni dok ne dobije lijepu rumenu boju i počne sama da se odvaja od zidova tepsije.
Vasilica po receptu Dragice Marković je simbol doma, trajanja i veze sa precima. U ovom jednostavnom receptu koji je obavezan na trpezi za srpsku Novu godinu sačuvano je pravo značenje praznika i duha stare, narodne tradicije, prenosi Blic žena.
U drugim dijelovima Srbije vasilica se sprema po drugačijim receptima. U Vojvodini je, kao i česnica, slatka i premazuje se medom, a na jugu Srbije pravi se od bijelog brašna kao obična pogača po ovom receptu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.