"Poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici" U BiH FALI RADNIKA u građevini i trgovini, domaći bi da idu u inostranstvo
U Bosni i Hercegovini još uvijek je deficit radne snage u sektoru građevine i trgovine.
U Bosni i Hercegovini još uvijek je deficit radne snage u sektoru građevine i trgovine.
U Republici Srpskoj je, za razliku od FBiH i Brčko distrikta, u januaru došlo do blagog povećanja nezaposlenosti, a stručnjaci kao razlog otpuštanja radnika navode rast minimalca i pad obima proizvodnje u industriji do kojeg je dovela kriza u EU.
Ko su najmoćniji ljudi u Srbiji? Na to pitanje Blic će i ove godine pokušati da odgovori objavljujući liste najmoćnijih. Sastavljajući listu Blic se vodio šta ljudi o kojima pišu uradili u 2023, a konsultovali su se sa političkim analitičarima, ekonomistima, ljudima koji prate medije, NVO sektorom...
Zbog velike potrebe poslodavaca i nedostatka radne snage na domaćem tržištu, u Hrvatskoj je iz dana u dan sve veći broj stranih radnika i dok su u prošlog godini bili najbrojniji oni iz BiH i Srbije, od početka ove godine su to radnici iz Nepala.
Posao na njemačkim gradilištima, na kojima su zaposleni i mnogi građani Bosne i Hercegovine, još uvijek je opasan.
U Bosni i Hercegovini trenutno su najtraženija zanimanja u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, najveći broj bosanskohercegovačkih građana odlazi u Sloveniju, Njemačku i Austriju.
U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz BiH koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji financijski paket i radne uslove.
Prvi put poslije više od 15 godina, odnosno od krize 2008. godine, ove 2024. ponovo će biti masovnijih otpuštanja radnika u građevinskoj industriji: procijenjuje se da će 10 hiljada ljudi će ostati bez posla.
U srcu mostarske akademske scene sjaji Milica Rončević, mlada studentkinja iz Gacka, koja je tri puta zaredom osvojila Dekanovu nagradu za najboljeg studenta na godini, na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru.
U BiH radi na hiljade stranih državljana. I najčešće dolaze iz dalekih zemalja.
U Bosni i Hercegovini trenutno je približno 3.500 izdatih radnih dozvola za strane državljane, a kada se uzme u obzir da je prema Zakonu o strancima BiH u određenim slučajevima dozvoljen boravak strancu u svrhu rada bez radne dozvole, broj stranih radnika u BiH je i veći, potvrđeno je iz Agencija za zapošljavanje UNIDAD.
U Republici Srpskoj evidentan je rekordan broj zaposlenih koji je premašio 290.000, te konstantan rast prosječne plate što ide u prilog činjenici da mjere koje provodi Vlada daju rezultate na suzbijanju rada na crno, rečeno je Srni u Ministarstvu rada.
U regionu se mreža auto-puteva razvija munjevitom brzinom. Jedan od glavnih graditelja u Srbiji je kompanija "Azvirt", iza koje stoji mnogo uspješnih projekata, među njima i proteklog vikenda otvoreni autoput Ruma - Šabac.
Nakon Srbije, najviše stranih radnika u Srpsku dolazi iz Turske, potom iz Bangladeša, i to prvenstveno zbog posla na građevini.
Neophodno je do iduće sezone donijeti zvanični akt kojim će se konačno propisati visina temperature na kojoj poslodavci moraju obustaviti rad na otvorenom.
Ljetna sezona na moru privuče veliki broj radnika, a kako radna snaga nedostaje u sektoru građevinarstva i ugostiteljstva plate su često i daleko iznad prosjeka.
Radnicima sa područja zapadnog Balkana Njemačka će uskoro ponuditi nekoliko mogućnosti da lakše uđu u ovu zemlju i zaposle se, uključujući i osobe koje nemaju obezbijeđen posao, ali imaju potencijal da ga nađu.
Stabilizacija ekonomskih prilika povećala je potražnju za radnom snagom u BiH, ali dio oglašenih slobodnih mjesta otežano se popunjava zbog nedostatka određenih kadrova, a prema riječima stručnjaka, to se najčešće događa u sektoru građevine, turizma, ugostiteljstva, te poljoprivrede i prehrambene industrije.
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
Hrvatska postaje sve atraktivnije odredište za državljane takozvanih trećih zemalja, ponajviše za državljane BiH i Srbije, koji u velikom broju nadoknađuju nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja hrvatske privrede, uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevini.