
Božo Marić za Srpskainfo: SRPSKA JE NA RESPIRATORU, teško da ćemo preživjeti
Stanje u javnim preduzećima, javnoj upravi i Republici, generalno, toliko je kritično, da je samo pitanje dana kad će u Srpskoj izbiti veliki nemiri.
Stanje u javnim preduzećima, javnoj upravi i Republici, generalno, toliko je kritično, da je samo pitanje dana kad će u Srpskoj izbiti veliki nemiri.
Posao u inostranstvu, tačnije, u samo dvije zemlje Evropske unije - Sloveniji i Njemačkoj - posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika.
Dok mnogi medicinari hrle u inostranstvo ili privatne zdravstvene ustanove, sve veći broj mladih ljekara Bolnice „Sveti apostol Luka“ iz Doboja odlučuje da ostane raditi u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Iako pojedine zdravstvene ustanove u manjoj ili većoj mjeri već kubure sa nedostatkom medicinskog kadra, ljekari i medicinske sestare i dalje odlaze sa ovih prostora, a mi ostajemo bez najstručnijeg i najsposobnijeg kadra.
Prethodnih dana Srbija bruji o bebi koju je majka u kolicima ostavila na trotoaru ispred jedne zgrade u Kragujevcu, a mnogi se sjećaju i sličnog slučaja koji je prije više od četiri godine potresao Čajetinu.
Odlazak radne snage iz BiH dobija na zamahu, a za osam mjeseci ove godine tržište Slovenije ojačano je sa čak 12.257 domaćih radnika, a Njemačke sa 463 medicinara.
U Gradiški je dovoljno reći, doktorica Ruža, pa da svi znaju o kome se radi. Tu nema greške niti zabune. Dr Ruža Jarić, cijenjena među kolegama, a omiljena među pacijentima, stiže svuda i ima razumijevanja za svakoga, iako je posvećena je i humanitarnom radu, inicijatorka je izgradnje puteva, bavi se planinarenjem i pjeva u etno grupi.
Bosna i Hercegovina je na neslavnom šestom mjestu zemalja svijeta koje bi u naredne tri decenije mogle da ostanu bez najviše stanovnika, a prema projekcijama UN do 2050. imaćemo 18,2 odsto manje građana nego danas.
Pojedine zdravstvene ustanove u Srpskoj već se suočavaju s nestašicom medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista. Razlozi su sve manje upisanih na medicinske fakultete, odlazak zdravstvenih radnika u penziju, te činjenica da, u potrazi za boljim životom, mnoge sestre i doktori napuštaju ove prostore.
Odlazak stanovništva, a posebno mladih i radno sposobnih gorući je problem Bosne i Hercegovine.
Ni dešavanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH 2013. godine za rad u Sloveniji izdala je 661 radnu dozvolu. Kako su godine prolazile, taj broj je rastao te je 2015. godine izdato 2.677 dozvola, 2018. čak 16.090, da bi se taj broj malo smanjio u 2019. godini, kada je izdata 14.581 dozvola.
Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.
Milica Markagić jedna je od sedam djevojčica rođenih u devetočlanoj porodici Markagić, u mjestu Sevce nadomak Štrpca. Svojim trudom i znanjem došla je do diplome Medicinskog fakulteta, a zatim i do posla kao jedan od najboljih studenata koje je država Srbija nagradila stalnim zaposlenjem.
Novi soj korona virusa - omikron, koji je prije pet dana dijagnostikovan u Srbiji zemlji, do sada je potvrđen kod desetak osoba u Srbiji, rekla je prof. dr Tanja Jovanović sa Instituta za mikrobiologiju i imonologiju Medicinskog fakulteta.
Oglas za zapošljavanje srpskih medicinara na kruzeru privukao je veliku pažnju domaće javnosti.
Buster doza vakcine protiv COVID-19 može se primjenjivati kod osoba kod kojih je od davanja druge doze prošlo najmanje šest mjeseci, bez obzira na vrstu vakcine koju su primile, poručili su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.
Po novim pravilima Hrvatska traži da se onaj koji želi da uđe na njihovu teritoriju vakcinisao prije najviše sedam mjeseci, Austrijanci daju nešto duži rok od devet mjeseci, koliko i egzotični Katar, istina uz mogućnost da tamošnja vlada produži rok.