Penzioneri u Srpskoj dobili su uvećanu avgustovsku penziju.
Isplatama dijela plata radnicima u kešu vrši se utaja poreza i doprinosa, za šta je predviđena krivična odgovornost, koju ne snosi samo poslodavac, već i računovođe koje znajući za to knjiže takve izvještaje, ali i radnici koji pristaju na gotovinu u koverti.
Penzioneri u Srpskoj danas će dobiti jednokratnu novčana pomoć.
Vlada Srbije utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, kojim se omogućuje institucionalno širenje djelatnosti crkava i vjerskih zajednica na svim nivoima obrazovanja i njihovo uključivanje u jedinstveni obrazovni sistem.
Javno prozivanje firmi koje isplaćuju dio plata na ruke, optužbe na račun korumpiranih inspektora i ukazivanje na spregu vlasti sa privatnicima, suština su oštrih poruka koje su čitaoci Srpskainfo uputili u brojnim reakcijama na naš tekst o sivoj ekonomiji i izvlačenju novca u Republici Srpskoj.
Penzioneri u Srpskoj ni do danas nisu „svarili“ povećanje članarine za 1 KM.
Rad na crno i isplata dijela plata u kovertama i to iz ostvarene dobiti privatnih preduzeća godinama su jedan od najvećih problema u ekonomiji Republike Srpske.
Novi podaci Eurostata za drugu polovinu 2026. godine pokazuju velike razlike u visini minimalnih plata širom Evrope, a poredak se znatno mijenja kada se plate uporede prema kupovnoj moći.
Sredinom svakog mjeseca u Republici Srpskoj odigrava se isti scenario. Radnici na šalterima banaka podižu svoje „zvanične“ plate, skrojene po mjeri minimalca, a iz istih tih banaka iznose se džakovi gotovine. Poslodavci podižu dobit, pakuju je u koverte i dijele radnicima na ruke.
Umjesto da jačanjem privrede i uvođenjem poreza na ekstraprofit i dividendu obezbijedi stabilne prihode, Vlada Republike Srpske nastavlja sa politikom svakodnevnog zaduživanja. Ekonomisti upozoravaju da vlast svjesno štiti povlaštene privrednike, dok se teret krize i inflacije prebacuje na leđa građana.
Tržište nekretnina u Banjaluci već duže vrijeme bilježi rekorde, a situacija sa iznajmljivanjem stanova postala je jedan od najvećih izazova za studentsku populaciju, mlade bračne parove, ali i sve druge koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Siva ekonomija u Republici Srpskoj godinama ima jasnu, matematički preciznu šemu koja direktno stimuliše poslodavce da radnike drže u sivoj zoni, isplaćujući im dio plate „na ruke“.
Sprat završavamo za 20 dana, zgradu do jeseni, a kvadrat košta 7.000 KM. Milina. Biće miliona, za investitore! A ko će to izgraditi, tako brzo i po paklenim vrućinama. Zna se ko: bauštelci!
Rad na crno i isplate dijela plata u kovertama godinama su jedan od gorućih problema u ekonomiji Republike Srpske, a sudeći po aktuelnoj poreskoj politici teško da će se išta promijeniti.
Cijena dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj za svega nekoliko dana pala je sa 2,95 maraka na 2,75 maraka po litru, što predstavlja jedno od osjetnijih pojeftinjenja goriva u posljednje vrijeme.
Sredinom aprila lider SNSD Milorad Dodik je saopštio da se planira uvođenje 13. plate u Republici Srpskoj koja ne bi bila oporezovana. Iako je najavljeno da bi ovo pitanje moglo biti riješeno za mjesec ili dva, do toga još nije došlo, a ne postoje ni zvanični pregovori i ovom pitanju.
Dobit firmi u Republici Srpskoj u 2025. godini povećana je za 16 odsto u odnosu na godinu ranije, a iznosi skoro 4,5 milijardi KM, ali ovakvi poslovni rezultati postali su legalan poligon za masovno isplaćivanje plata u kovertama jer se ne plaća porez na dividendu podignutu u kešu.
Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak.
Privrednici u Republici Srpskoj su prošle godine, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge APIF, ostvarili rekordnu dobit veću od 4,3 milijarde KM. Među najvećim profiterima su vodeće građevinske firme.
Ko su najmoćniji ljudi u Republici Srpskoj po mišljenju sindikalca? Da li su to političari i poslodavci, koji direktno utiču na živote radnika? Ili niko ne zaslužuje da se nađe na listi najmoćnijih?
