Srpska pravoslavna crkva 27. juna po novom (14. juna po starom kalendaru) slavi Svetog proroka Jeliseja, jednog od najvećih proroka Starog zavjeta i nasljednika Ilijinog duha.
Bog Vid, a zvali su ga još i Vit, Svetovid, Svantovitus, staro je božanstvo kojeg se Srbi dobro sjećaju i sa strahom poštuju. Upravo je i biljka vidovčica dobila ime po njemu i vjeruje se da ima razne mistične moći.
Srpski običajni stari kalendar mjesecu junu dao je čak sedam naziva: crvenik, čerešnjar, trešnjar, trešnjober, a zovu ga još i petrovski, lipanj, senjski.
Svaki Srbin zna kojeg datuma se slavi Vidovdan i to dovoljno govori o važnosti ovog praznika. Vidovdan slavimo kao praznik, ali i u znak sjećanja na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine.
Badem je zdravo koštunjavo voće koje po svom nutritivnom sastavu, vjerovali ili ne, može da zamijeni hljeb i meso.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog sveštenomučenika Teodota, velikog stradalnika i zaštitnika pravde, čije ime je kroz vijekove ostalo povezano s čudesnim djelima milosrđa i vjere.
Narodno vjerovanje kaže da gubitak burme može donijeti nesreću i uticati na brak. Pronađena burma ne bi trebalo da se zadrži, ni koristi kao lični nakit.
Srpski narod poznat je po poštovanju običaja, predanja i duboko ukorenjenim vjerovanjima koja se prenose s koljena na koljeno. Svaki praznik ima svoju priču, poruku i poseban običaj koji ga prati – a 17. jun je dan posvećen svetim sestrama mironosicama Marti i Mariji, nosi snažnu simboliku i važnu duhovnu pouku.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 16. juna slave Svetog mučenika Lukilijana, podsjećajući se na nepokolebljivu vjeru i hrabrost hrišćana koji su dali život za Hrista.
Kao i mnogi drugi praznici i Petrovdanske poklade sa sobom nose brojne običaje.
Lovorov list se od davnina smatra moćnim simbolom sreće, uspjeha i blagostanja, a prema narodnom vjerovanju, jedno jednostavno mjesto može potpuno promijeniti vašu finansijsku sudbinu - vaš novčanik.
U srpskoj kulturi i tradiciji narodna vjerovanja su oduvijek igrala značajnu ulogu u svakodnevnom životu.
Uzevši u obzir da se lovorov list u mnogim kulturama smatra simbolom sreće i prosperiteta, narodno vjerovanje preporučuje da ga držite u novčaniku za sreću i finansijsku dobit.
U srpskoj kulturi i tradiciji narodna vjerovanja su oduvijek igrala značajnu ulogu u svakodnevnom životu.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka.
Jedanaestog juna se u pravoslavnom kalendaru obilježava spomen na svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka. Njena hrabrost i posvećenost Hristu ostale su zapamćene kao primjer neustrašive vjere, naročito među ženama koje su u to doba često bile potiskivane i u društvenom i u vjerskom smislu.
Prepodobni Nikita Ispovjednik, episkop halkidonski, već u mladosti odrekao se svjetovnog života i posvetio se monaškom podvigu.
Dan nakon velikog hrišćanskog praznika Svete Trojice u pravoslavnom kalendaru obilježava se Duhovski ponedjeljak. On, zajedno sa Pedesetnicom (Duhovima) i Duhovskom nedjeljom, čini trodnevno slavlje označeno crvenim slovom. Praznik je posvećen Svetom Duhu, čiji silazak među apostole predstavlja, simbolično, drugi rođendan hrišćanske crkve.
Silazak Svetog duha na apostole, jedan od tri najveća hrišćanska praznika koji se u srpskom narodu češće naziva Duhovi ili Trojica, obilježen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru. Vjerovanja kažu da bi na ovaj praznik svi trebalo da budu posebno oprezni, da se ne bi ogriješili i time navukli bijedu i nesreću na vrat.
Badem je zdravo koštunjavo voće koje po svom nutritivnom sastavu, vjerovali ili ne, može da zamjeni meso ili hljeb.