Sigurno ste primijetili da nekim porodicama sve ide od ruke, dok drugi stalno krpe kraj s krajem, a razlog može biti baš drvo koje donosi nesreću ispred vašeg praga.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 15. maja slave Svetog Atanasija Velikog, najprogonjenijeg sveca u istoriji hrišćanstva.
Sveti Atanasije Veliki bio je arhiepiskop Aleksandrije i jedan od najznačajnijih branilaca hrišćanske vjere u prvim vjekovima hrišćanstva.
Zova, poznata kao Sambucus nigra, vekovima zauzima posebno mjesto u narodnoj medicini, ishrani i kozmetici. Njeni cvjetovi i plodovi bogati su vitaminima, mineralima, flavonoidima i antioksidansima, zbog čega se smatra biljkom sa širokim spektrom korisnih svojstava.
Posjetite prijatelje koji su religiozni i odjednom osjetite neobjašnjivu nelagodu: ikone kao da "vise" u prostoru, kandilo treperi, ali umjesto osjećaja smirenosti i blagosti, javlja se tiha napetost. Zašto se to dešava?
Iako je alhemičari nazivali "darom neba" i pokušavali da od nje naprave zlato, majska rusa je biljka sa dva lica – moćan prirodni lijek koji zahtijeva hiruršku preciznost u upotrebi.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obilježavaju praznik Sveti prorok Jeremija.
Iako se praznik Svetog proroka Jeremije obilježava nešto skromnije nego nekada, u srpskom narodu ovaj dan vjekovima je imao posebno mjesto.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog apostola Jakova, sina Zevedejevog, jednog od dvanaestorice Hristovih najbližih učenika.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju Svetog apostola Jakova, sina Zevedejevog, jednog od dvanaestorice najbližih učenika Isusa Hrista. U narodu je poznat i kao Sveti apostol Jakov, odnosno Jakov Stariji, kako bi se razlikovao od drugog apostola istog imena.
Danas je Sveti Vasilije Ostroški, praznik kojem se mnoge žene posebno raduju, ne samo zbog vjere, već i zbog one tihe nade koju svaka nosi u sebi – da će zdravlje služiti, da će djeca biti dobro, da će u kući biti mira i da će konačno krenuti na bolje.
Vasilije Jovanović - Sveti Vasilije Ostroški, rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini 1610. godine.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernice slave sutra, 12. maja, praznik Svetog Vasilija Ostroškog, "dan kada su moguća i najveća čuda". Ovaj svetac je izuzetno poštovan u našem narodu, a u manastir Ostrog u Crnoj Gori, gdje se nalaze njegovi mošti, vjernici odlaze tokom cijele godine, kako bi dolili blagoslov i uputili molitve.
Pravoslavni vjernici danas, 11. maja, proslavljaju Svete apostole Jasona i Sosipatera, dvojicu od sedamdeset manjih apostola koji su, kao učenici Svetog apostola Pavla, bili ključni stubovi rane hrišćanske crkve.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obilježavaju spomen na Devet mučenika u Kiziku, svetitelje koji su u trećem vijeku položili svoje živote za hrišćansku vjeru. Ovaj praznik u narodu se vezuje za snagu zajedništva i nepokolebljivost duha u najtežim vremenima.
U svakodnevnom govoru sve češće koristimo strane riječi i izraze, a isto se dešava i na ostatku Balkana.
Među brojnim običajima koji prate praznik Svetog Vasilija Ostroškog, jedan posebno privlači pažnju vjernika i izaziva radoznalost – donošenje vunenih čarapa u manastir Ostrog.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas se molitveno sjećaju svetog apostola i jevanđeliste Marka, jednog od najbližih učenika Hristovih, propovjednika Jevanđelja i prvog episkopa Aleksandrije.
Slavska sveća je centralni simbol svake krsne slave. Ima važno značenje u našoj tradiciji i nikada se na baca.
Jedan od najvažnijih i najljepših proljećnih praznika u Srbiji nosi sa sobom bogatstvo običaja koji su se vijekovima prenosili s koljena na koljeno.
